Recenzija: ‘Stranger Things’ – Samo binge gledanje dolazi u obzir
Prevlast serija nad filmovima koja se događa u posljednjih nekoliko godina je pravi kulturni fenomen, a među TV kućama koje dominiraju tržištem se sigurno nalazi Netflix. Posljednja njihova serija koja je polučila ogroman uspjeh sigurno je ‘Stranger Things’. Druga sezona je izašla ove jeseni, treća je najavljena za 2018. godinu, a predviđa se i četvrta sezona. S visokih 9.0/10 na imdb-u, ne iznenađuje što Internet ne prestaje brujiti o seriji, od raznih analiza do popularnih memeova.
Foto: facebook.com/pg/StrangerThingsTV
‘Stranger Things’ je serija braće Duffer, Matta i Rossa, i prekrasan je ‘homage’ kulturi ’80-ih. Scena koja otvara prvu epizodu prve sezone nas vraća u 1983. godinu i svaka sekvenca ima zadatak povući nas u neku prošlost koju vjerojatno nismo niti doživjeli, od fudbalerki i bejzbolskih jakni, referenci na filmove, do hitova Bon Jovija i The Clashovog ‘Should I Stay or Should I Go’.
Žanrovski se serija nalazi na skliskom rubu između znanstvene fantastike i fantasyja, pri čemu više naginje ovome drugome, uz popriličnu dozu drame, teen i young adult detektivskog diskursa, te elemente horora. Baš ovakav žanrovski čušpajz seriju čini višedimenzionalnom i zanimljivom brojnoj publici, a daje joj i dozu realnosti i legitimiteta (koliko to jedna SF serija može biti).
Prva epizoda prve sezone je zapravo najstrašnija od svih, pa je moja sreća što serija ne ostaje toliko zastrašujuća do kraja, jer bi vjerojatno izazvala nadrealne noćne more i postala negledljiva za one mekog srca. Ali, bez obzira na to što se miče iz žanra horora, ona i dalje ostaje poprilično jeziva i do samog kraja napeta zahvaljujući izvanrednom načinu građenja atmosfere.
Široki dijapazon likova
Prva sezona započinje misterioznim nestankom dječaka Willa Byersa (Noah Schnapp), u čiju se potragu onda daje cijeli grad Hawkins. Joyce Byers, koju fantastično tumači Winona Ryder, je njegova majka koja prva počinje doživljavati nadrealne stvari, te točno shvati da zapravo komunicira sa svojim sinom nestalim u alternativnoj stvarnosti.
Potrazi se priključuje i šef policije Jim Hopper (David Harbour) koji mobilizira cijeli grad i dolazi do otkrića tko je zapravo odgovoran za Willov nestanak, kao i za nestanak i smrt djevojke Barbare (Shanon Purser).
U fokusu serije su ipak Willovi prijatelji koji, naravno, ne slušaju upozorenja i sami kreću u potragu za Willom. Njih četvorica skupa čine šmokljansku ‘partiju’ koja u podrumu igra Dungeons&Dragons, a onda u šumi umjesto Willa, Mike Wheeler (Finn Wolfhard), Dustin (Gaten Matarazzo) i Lucas (Caleb McLaughlin) pronalaze izgubljenu djevojčicu, Eleven (Millie Bobby Brown).
Kako bi sva godišta bila pokrivena i kako bi dodali malo zdrave tinejdžerske drame u seriji, dijapazon likova upotpunjuju Willov brat Jonathan (Charlie Heaton), Mikeova sestra Nancy (Natalia Dyer) i najzgodniji dečko u školi, Steve Harrington (Joe Keery).
Druga sezona se bavi problemom otvorenog portala ka alternativnoj stvarnosti i svim čudovištima koja iz nje izviru i bore se za prevlast nad nama poznatim svijetom, a poznatim likovima se pridružuju djevojčica Max Mayfield (Sadie Sink) i njezin polubrat, zločesti dečko Billy Hargrove (Dacry Montgomery).
Binge gledanje iliti kako se nisam odlijepila od ekrana
Kao i vjerojatno velika većina onih koji su pogledali ‘Stranger Things’, i ja sam je otkrila ove jeseni nakon što se pojavio hype oko i nakon izlaska druge sezone. Onda jednostavno nisam mogla podnijeti da ne shvaćam reference na 9gagu i morala sam vidjeti o čemu se radi.
Već nakon prve epizode sam se navukla. Ovo nije najbolja SF serija, niti smatram da ćete zavoljeti SF žanr ako pogledate ovu seriju koja da budemo iskreni, više ima fantastike nego znanosti, ali ono što ova serija ima jest dobra priča. A izgradnja dobre i napete priče jest upravo ono što će vas držati priljubljenima uz ekran jer jednostavno morate saznati kako se riješi svaki cliffhanger na kraju epizode.
Radnja se odvija sporo, pogotovo u ‘Stranger Things 2’, ali to se ovaj put ne broji kao minus, jer samo sporim razvojem radnje uspijevaju pokriti i prikazati radnju svake od skupine likova: otkrića detektiva Hoppera, Joyce koja na granici histerije komunicira sa sinom preko lampica, Willovi prijatelji koji ga traže i istovremeno skrivaju Eleven od odraslih, te tinejdžeri koji budu upleteni ne svojom voljom.
Pažljivo umetnuti nenametljivi specijalni efekti, kreativna montaža i jednostavno estetski ugodni snimci su ono što krasi slojevitu radnju i čini da morate odgledati ‘još samo jednu epizodu’ da otkrijete kako se završava prikazani zaplet. I tako svaku epizodu dok ne shvatite da ste pogledali cijelu seriju.
Ponešto za svakoga
Ono što ovu seriju čini drugačijom od ostalog sadržaja koji se nudi na TV ekranima ili Internetu, jest način na koji kombinira različite žanrove, a da ne prelazi u klišej ili da ne postane prezasićena.
Okosnica svake zasebne linije priče jest potraga za Willom, ali svaka od skupine likova to radi na vlastiti način, dok ih na koncu njihova saznanja ne spoje. Pa tako imamo istragu koja završava otkrićem vladinog tajnog eksperimenta koji je rezultirao stvaranjem osoba s iznimno jakim mentalnim sposobnostima, kao što su Eleven u prvoj sezoni i Eight koja se na kratko javlja u ‘Stranger Things 2’.
Elementi detektivske serije se uspješno prožimaju s melodramatskim elementima koji oslikavaju život tinejdžera, ponajprije Nancy, Stevea i Jonathana. Nancy, ljepuškasta pametnica, se zaljubi u droljastog najzgodnijeg dečka u školi Stevea, a Jonathan je tipični autsajder koji svoje vrijeme najviše provodi s mlađim bratom.
Uloga djece u potrazi za Willom nikako nije zanemariva, ali činjenica da glavnu riječ vode upravo odrasli daje dozu ozbiljnosti seriji, a to što se nadrealne stvari ne događaju isključivo jednoj osobi koja je onda proglašena luda dok se ne dokaže suprotno, već u tome sudjeluju svi, pridonosi zaljubljenosti u seriju jer izbjegava dojam već viđenog.
Serija tako zbilja ima sve, od napetosti koja ti okupira mozak i tjera da gledaš dalje, do manje ozbiljnih trenutaka koji začinjavaju svakodnevni život.
Svi su ludi za Steveom
Pravi dragulj ove serije nisu njezini zapleti niti otkrivanje vladine tajne i pitanje kako će se obični ljudi nositi s tim, nego likovi.
Osvježavajuće je vidjeti žene u ulozi vođe. Joyce Byers tako nije uplakana majka koja čeka da joj detektiv dovede izgubljenog sina kući, već je borac i ne libi se preuzeti inicijativu i izboriti se za vlastito dijete. Nancy, iako u početku ljepuškasta primadona, pod teretom krivnje za smrt prijateljice Barbare, odlučuje istražiti njezinu sudbinu i odbija biti čuvarica državne tajne, znajući da time riskira vlastiti život.
Uz to je i primjetan razvoj karakterizacije likova, razlog zašto smo neke od njih na početku mrzili, a na kraju ih obožavamo, i obratno. I pri tome, naravno, mislim na Stevea.
Apsolutni miljenik i osvajač srca ženskog i muškog roda je definitivno Steve Harrington. Njegov razvoj možemo polako pratiti još u prvoj sezoni, jer izlazi iz stereotipnog zgodnog ‘fuckboy’ lika i postaje romantik beznadno zaljubljen u svoju Nancy. Njezina se, pak, zaljubljenost u Stevea gubi i postaje hladna prema njemu, a prisnost s Jonathanom raste do preljuba. Steve je na kraju onaj ozbiljniji, onaj koji razumije i onaj koji se brine za mlađe od sebe s kojima zapravo nema nikakve veze. Pričekajte samo scene u kojima pomaže Duncanu riješiti se vanzemaljskog čudovišta, jer ako vam to ne otopi srce, bojim se da ništa neće. I ono najbolje od svega, jednako je uvjerljiv i u jednoj i u drugoj ulozi. Vjerujemo mu i kada je samo zgodni ljubavnik s fudbalerkom koja nikome ne bi smjela tako dobro stajati, kao što mu vjerujemo da je super dadilja. Jer ništa od njegove pomalo prgave osobnosti se ne mijenja, nego ga gledamo kako sazrijeva. Ako se već dugo niste zaljubili u fiktivni lik, ovo vam je jedinstvena prilika da obnovite taj osjećaj.
Reminiscencija na kraj prošlog stoljeća očito uspijeva u svijetu filma i serija. Patimo li zaista nostalgično za kulturom 80-ih ili je to jedan od načina da pobjegnemo iz ne-baš-tako-lijepe 2017., ne znam, ali braća Duffer su u ovoj seriji pronašli formulu za uspjeh.
