Revolucionarno: Znanstvenici došli do otkrića koje bi moglo produžiti ljudski život za 5 puta
Znanstveni tim s Buck Institute for Research on Aging u Kaliforniji modifikacijom gena je
uspješno produžio životni vijek minijaturnog crva Caenorhabditis elegans za 500
posto. Budući da crv inače živi nekoliko tjedana ljudski ekvivalent ovog
produženja životnog vijeka je 400 do 500 godina. Idući korak u istraživanju je
pokus na miševima kako bi se odredilo je li moguće postići isti rezultat sa
sisavcima.
Stručna publikacija Cell Reports objavila je da su znanstvenici s Buck Insistute for Research on Aging u Kaliforniji uspjeli produžiti životni vijek minijaturnog crva Caenorhabditis elegans na
ljudski ekvivalnet od 400 ili 500 godina.
Taj milimetar dugačak crv inače živi tek nekoliko tjedana, no kombinirajući dvije genetske mutacije koje blokiraju ključne molekule uključene u inzulinsku signalizaciju i signalizaciju
nutrijenata, poznatiju kao TOR mutaciju, znanstvenici su uspjeli produžiti
život minijaturnog crva za 500 posto.
Postigli i veći uspjeh od očekivanog
Mutacije TOR inače rezultiraju 30-postotnim produženjem životnog vijeka, a mutacije inzulinske signalizacije dvostrukim produženjem životnog vijeka. Kombinacijom tih dvaju mutacija
znanstvenici su očekivali povećanje životnog vijeka za oko 130 posto ali ne i
500 posto!
Istraživački tim je najavio kako će slijedeći korak biti da se takav pokus provede na mišu kako bi utvrdili da li sličan princip produženja životnog vijeka djeluje i kod sisavaca.
Rezultati bi mogli značajno pomoći tretmanima protiv starenja
Iako će vjerojatno biti potrebne godine istraživanja kako bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da li bi ovakav postupak zaista mogao značajno produljiti životni vijek čovjeka jedan od
znanstvenika koji rade na ovom projektu, Pankaj Kapahi, smatra kako bi
postignuti rezultati mogli pomoći poboljšanju tretmana protiv starenja.
Ovo istraživanje bi također moglo objasniti zašto je znanstvenicima izuzetno teško izolirati i utvrditi pojedine gene zaslužne za dugačak životni vijek kod stogodišnjaka. Istraživački tim
smatra kako je upravo interakcija među genima, a ne neki određni gen
individualno, ključna za dug životni vijek pojedinaca.
