Rješenje misterija Vojnićevog rukopisa krije se u Meksiku?
Botaničar Arthur Tucker i umirovljeni vojni informatičar Rexford Talbert objavili su teoriju prema kojoj misteriozni Vojnićev rukopis, koji je pronađen u Europi i nikada nije uspješno dešifriran, zapravo potječe s područja današnjeg Meksika.
Donedavno su stručnjaci pretpostavljali da je misteriozni Vojnićev rukopis nastao u Europi, gdje je i pronađen. Međutim botaničar Arthur Tucker sa sveučilišta Delaware u Doveru, SAD, primijetio je da neke ilustrirane biljke u knjizi nalikuju ilustracijama iz 16. stoljeća koje su pronađene u Meksiku, poput ilustracije endemske biljke ‘Xiuhamolli‘ iz jedne meksičke knjige.
Vojnićev rukopis pisan je jezikom koji nitko nije uspio dešifrirati
Tuckera je, zaintrigiran otkrićem, sa kolegom Rexfordom Talbertom, umirovljenim informatičarom Oružanih snaga SAD-a i NASA-e, nastavio tragati za sličnostima. Do danas su uspjeli povezati 33 od ukupno 303 ilustriranih biljaka, šest životinja i jedan mineral iz rukopisa s ilustracijama nastalim u
16. stoljeću koje predstavljaju područje između Teksasa, Kalifornije i Nikaragve.
Prema njihovoj teoriji jezik bi mogao biti izumrli dijalekt meksičkog Nauhatija, a ilustrirane biljke rijetki primjerci sa područja današnjeg Meksika. Dvojac se nada kako će dešifriranjem
naziva biljaka doći do ključa za ostatak teksta.
Stoljetna dilema
Rukopis zbunjuje stručnjake još od 1912. godine, kada ga je trgovac raritetnim knjigama poljskog podrijetla Wilfrid Michał Habdank – Wojnicz pronašao u jezuitskom samostanu kraj Rima. U akademskoj zajednici postoje dvije skupine uvriježenih stavova o nerazumljivom jeziku kojim je djelo napisano.
Jedna struja znanstvenika smatra kako je Vojnićev rukopis pisan na stvarnom jeziku koji bi jednoga dana mogao biti dešifriran, a druga pak da se radi o krivotvorini koja bi prevarila kolekcionare knjiga. Kroz renesansu, kada je i nastao misteriozni rukopis, rijetke knjige smatrane su
pravim blagom, znakom prestiža i bogatstva onoga tko bi posjedovao takav primjerak.
Nisu svi uvjereni u plauzibilnost nove teorije
Gordon Rugg sa Sveučilišta Keele u Velikoj Britaniji smatra da je logično očekivati da će dobar krivotvoritelj nacrtati biljke uvjerljivog izgleda
– Prilično je vjerojatno da ćete u svijetu naći biljke koje sasvim slučajno nalikuju ilustracijama iz Vojnićeva rukopisa. Kada bih sjeo za računalni generator biljaka i kreirao 50 potpuno izmišljenih biljaka, siguran sam kako bih mogao naći 20 stvarnih koje će im biti slične, objasnio je Rugg.
Tucker priznaje da njegovo otkriće ne isključuje u potpunosti mogućnost da se radi o krivotvorini. Međutim jedna od ‘Vojnićevih biljaka’, ‘Viola bicolor’, raste samo u Sjevernoj Americi, a razlika između nje i europskog srodnika, ‘Viole tricolor’, nije bila poznata prije otkrića Vojnićeva rukopisa.
– Ako se isključi putovanje kroz vrijeme, kako je netko mogao krivotvoriti biljku i nacrtati je prema predlošku za čije je stvaranje i nakon 1912. bio neophodan vrhunski botaničar, pita se Tucker.
