Ruske riječi koje gotovo svakodnevno koristimo u hrvatskome jeziku
Za razliku od turskih, njemačkih, talijanskih pa i francuskih riječi, koje su u hrvatski dospjele nakon što su kraći dio povijesti Mletačka republika, Habsburška monarhija, Osmansko i Francusko carstvo vladale dijelom našeg teritorija, ruski su se pojmovi posredno udomaćili u hrvatskom jeziku.
foto: Pixabay.com
Naime, jezični kontakti ruskog i hrvatskog jezika su zamjetni i znatni, međutim ne toliko na razini posuđivanja, nego na razini genetske sličnosti ovih dvaju jezika, koja je uvjetovana postojanjem zajedničke osnove što je za sve slavenske jezike staroslavenski.
Siromaštvo hrvatskog leksika uvjetovalo posuđivanja ruskih riječi
Ipak Hrvati su u nekoliko navrata u prošlosti iz nužnosti imenovanja pojmova u vlastitom leksiku posegnuo za ruskim posuđenicama.
Prvi izvori posuđivanja bili su ruski rječnici. U 19. stoljeću, kada se odvijala standardizacija hrvatskog jezika izraz za mnoge pojave i pojmove nije postojao u hrvatskom jeziku. Hrvatski leksikografi su stoga posegnuli u rječnike srodnih slavenskih jezika, a kako je među njima ruski bio najbogatiji, poslužio je za imenovanje određenih pojmova.
Drugi izvor posuđivanja bila je bogata ruska književnost iz istog stoljeća. Ruska književnost je svojom snagom ostvarila utjecaje ne samo na male slavenske jezike, nego i bila izvorom posuđivanja najjačih svjetskih jezika.
Upravo radi već navedene srodnosti i istovjetnog izvorišta hrvatskog i ruskog, u standardnom izričaju, a osobito u književnom, brojni pojmovi i za koje je postojao hrvatski ekvivalent, ostavljeni su u izvornom obliku, kako bi se čitatelje smjestilo u odgovarajući kontekst.
Bliskost političkih i gospodarskih sustava donijela znatniji val posudbi
Kada je riječ o jezičnim posudbama iz ruskog jezika, osobito su brojne bile u 20. stoljeću, napose nakon 2. svjetskog rata. Takve okolnosti uzrokovala je bliskost političkog sistema SSSR-a u kojem je službeni jezik bio ruski i SFRJ u kojoj je službeni jezik bio hrvatsko – srpski.
Kada je riječ o područjima u koja se udomaćilo najviše rusizama, to su politika, vojska, ali i već spomenuta književnost te kulinarstvo i glazba.
Politički rusizmi dospjeli u hrvatski su agitacija, aparatčik, boljševik, čistka, duma, glasnost, gulag, kolhoz, komsomol, Kremlj, perestrojka, udarnik, uravnilovka.
Glazbeni i književni pojmovi preuzeti iz ruskog jezika su bajan, balalajka, bilina, bukvar, častuška, kazačok, skaska, dok su u kulinarstvo iz ruskog preuzeti ili ostavljeni u izvornom obliku termini blin, boršč, kefir, kiselj, piroška, šči.
No, ruski se ušuljao i u druge oblasti pa ćemo ih još niz navesti na kraju.
No, ruski se ušuljao u niz drugih oblasti pa ćemo na kraju navesti još niz rusizama, koje često koristimo, a od kojih većina zbog naglašene jezične srodnosti, zvuče kao prirodne hrvatske riječi. Dodajmo da neke od navedenih imaju i više ili manje zastupljenu domaću inačicu, dok su određene samo dio razgovornog jezika:
Bezopasan, blagorodan, delati, dostatan, doslovan, gord, iskren, ogroman, poriv, točka, znatan, snabdijevati, prevlast, nadmoć, prednost, nagon, izbjegavati, stisnuti se, učtivost, učešće, proizvoljnost, prodavnica, podvig, nadmen, ushit, ukazati, navodnjavanje, osvjetljenje, zamak, predostrožnost, rastojanje, prozračan, tajanstven, tundra, tajga, stepa, točan, svojstvo, strog, stemljenje, rukovoditi, putešestvije, odvažan, posjetiti, pukovnik, oruđe, losos, kurs, izuzetak, iziskivati, objasniti, oformiti.
