Pretraga

S PMF-a objasnili kako lopta zaobiđe živi zid i završi u golu, evo u čemu je trik

A- A+

Nakon nekih nogometnih utakmica sigurno ste se zapitali kako je moguće da je lopta završila u golu. S Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu postavili su upravo to pitanje, kako lopta završi u golu kada igrač nema vidljivu liniju ravne putanje prema golu. Razjasnili su da je trik u vrtnji lopte, dok je za sve zaslužan i Magnusov efekt.

Nogomet | foto: Unsplash

U tijeku je Europsko nogometno prvenstvo, a nakon prvog poraza Hrvatske protiv Španjolske možda ste se zapitali kako je njima lopta tri puta došla do gola. Slično pitanje na društvenim mrežama postavio je Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu s kojeg su pojasnili kako lopta završi u golu kada igrač nema vidljivu liniju ravne putanje prema golu. Odnosno, kako lopta završi u golu unatoč živom zidu nogometaša.

– Do sada ste sigurno vidjeli golove nakon kojih ste se zapitali kako je moguće da je ‘to ušlo’. Prema I. Newtonovu zakonu, lopta će se gibati stalnom brzinom po iznosu i smjeru dok neka sila ne počne na nju djelovati. Trik je u vrtnji lopte. Kada igrač udari loptu, ona ima smjer, ali može je udariti i tako da ima rotaciju (vrtnju) oko svoje osi. Stari nogometni znalci reći će tada da je ‘udario felšu’. Udarcem na takav način lopta započinje svoj let naizgled izravnom putanjom, a zrak struji s obje strane i usporava je, započeli su s PMF-a u objavi.

Izdvojeni članak

Jedan nije išao u srednju, a neki su upisali i fakultet: Ovo je obrazovni karton naših Vatrenih

S jedne strane, nastavili su, zrak se kreće u smjeru suprotnom od vrtnje lopte i uzrokuje prema Bernoullijevoj jednadžbi povećani pritisak, a s druge strane zrak kreće u istom smjeru kao i vrtnja, stvarajući područje nižeg tlaka. Ta razlika u tlaku, naglasili su, zakrivljuje putanju lopte prema zoni nižeg tlaka.

– Taj se fenomen naziva Magnusov efekt. Ipak, čak i kad ovo razumijemo, nije lagano zakriviti putanju lopte s preciznošću potrebnom da ‘obiđe živi zid i uđe u gol’. Magnusov efekt prvi je dokumentirao Sir Isaac Newton nakon što ga je primijetio dok je igrao tenis davne 1670. godine. Efekt se odnosi i na loptice za golf, frizbije i bejzbolske lopte. U svakom slučaju događa se ista stvar: vrtnja lopte stvara razliku tlaka u okolnom protoku zraka koji je zakrivljuje u smjeru vrtnje. Nadamo se da ćemo u idućih mjesec dana vidjeti puno ‘felši’ i golova, zaključili su sa zagrebačkog PMF-a.