SC priprema više od 20 tisuća obroka za menze dnevno: Što je s ostacima i hranom koja se ne proda?
Studentska se svakodnevica, ako izuzmemo izlaske, više-manje svodi na tri osnovne stvari – faks, posao te menzu. Međutim, nemaju svi studenti predavanja pet dana u tjednu, niti svi rade studentske poslove. Zato, kao najveće lokacije okupljanja navedenog dijela populacije, preostaju upravo menze, jer se obroci ne smiju preskakati kao kolokviji. Kada malo bolje promislimo, o restoranima u kojima se hranimo baš i ne znamo previše. Znamo što ćemo uzeti i koliko ćemo platiti. No, ne možemo procijeniti koliko hrane SC za zagrebačke menze proizvodi na dnevnoj bazi, ni što se događa s hranom koju ne pojedemo i ostavimo na tanjuru, što je dosta čest slučaj. Odgovore nam je ponudio sanacijski upravitelj Studentskog centra Mirko Bošnjak, a svoja su mišljenja te navike iz menze otkrili i sami studenti.
foto: Tea Ovničević | srednja.hr
Ako redovito jedete u menzi, vjerojatno ste u njoj primijetili papir s natpisom „Uzmite hrane koliko u želudac stane“. Saznat ćemo postupaju li studenti doista tako, i kako se o obrocima brine SC.
‘Pažljiv gospodar’ koji ne stvara viškove
Jedan od glavnih ciljeva prilikom pripreme obroka je, naravno, svođenje hrane koja će ostati na minimum.
– Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu prilikom pripreme hrane za prehranu studenata ponaša se kao pažljiv gospodar te ne stvara viškove hrane. Posebna pozornost stavljena je na planiranje jelovnika kako bi se izbjeglo bacanje preostale hrane na kraju radnog dana. Svakodnevno se kreiraju jelovnici koji su propisani Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata. Svaki obrok je pažljivo izbalansiran te zadovoljava osnovne nutricionističke zahtjeve za populaciju kojoj je namijenjen, otkriva nam za početak Bošnjak.
SC se, nastavlja, pridržava uputa iz vodiča Agencije za zaštitu okoliša pod nazivom “Sprječavanje nastanka otpada od hrane prilikom obavljanja turističko-gospodarske djelatnosti”, gdje su sadržane upute dobre higijenske i dobre proizvođačke prakse koje je dužan primjenjivati svaki subjekt u poslovanju s hranom kako bi na siguran način proizveo hranu i smanjio troškove otpada u nabavi, proizvodnji i distribuciji hrane.
Studenti nastoje pojesti svu hranu koju uzmu
Znate li za koliko restorana i blagovaonica Studentski centar priprema hranu? Prije nego što dođemo do odgovora, poslušajmo izjave nekolicine studenata o tome ostave li za sobom u menzi uvijek nešto na tanjuru, i što misle da se događa s hranom koja se ne pojede i ne proda.
Josipa, ERF: U menzi ponekad pojedem sve, ali ponekad i ostavim dio hrane koju uzmem, to najčešće ovisi o veličini porcije, koliko sam gladna, ali i o samoj pripremi hrane. Nisam sigurna što se točno događa s hranom koju studenti ostave na tanjuru, ali moja pretpostavka jest da se, nažalost, ta hrana baca.
Antonio, FFZG: U menzi uzimam raznovrsna jela, ne gledam što je na meniju. Imam neke favorite za odabir, no kad njih nema uzimam što mi se svidi. Uglavnom pojedem svu hranu, a u ovih 5% ostavljam nešto što mi je neukusno ili ne stanu u „kljun“. Smatram da većina menzi ostavljenu hranu baca, no vjerujem da se u ponekoj isti nađu ponovno na tanjuru (pogotovo ako su obećavajućeg izgleda).
Paula, FPZG: Nastojim uzeti onoliko koliko procjenim da mi je dovoljno jer stvarno ne volim ostavljati i bacati hranu. Naravno da se ponekad dogodi da ne mogu sve pojesti, ali nastojim da to ne bude prečesto. Pa mislim da se, nažalost, višak baca. Bilo bi super kad bi se možda organiziralo kakvo prosljeđivanje hrane.
25 tisuća obroka za 16 menzi, ostaci idu u smeće
Ali od prosljeđivanja nema ništa, kaže sanacijski upravitelj.
– Zbog specifičnosti i brojnosti populacije koja se hrani, restorani Studentskog centra u Zagrebu redovito provode sustav samokontrole temeljen na HACCP sustavu i pod stalnim su nadzorom nadležnih inspekcija. Prema HACCP vodiču Studentskog centra u Zagrebu jela koja preostanu na kraju radnog dana ne ostavljaju se za naredni dan, dok se radni dan završava s posebno propisanim jelima koja ne zahtijevaju dugotrajnu pripremu tako da su ostaci termički pripremljene hrane zanemarivi. Otpad iz kuhinje, uključujući i ostatke hrane ne smiju se koristiti za ishranu životinja sukladno veterinarskim propisima niti u bilo koje druge svrhe, priča Bošnjak.
Koliko ukupno hrane, dakle, SC proizvodi za studente svakog dana?
– Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu kao stožerna ustanova od posebnoga društvenog interesa i značenja, s vrlo razgranatom i kompleksnom djelatnosti na području izvannastavnoga života i standarda studenata koja na svojstven način predstavlja „drugi dom“, studentima Sveučilišta u Zagrebu dnevno priprema oko 25.000 obroka u 16 studentskih restorana i blagovaonica na raznim lokacijama u gradu Zagrebu, pojašnjava.
Naposljetku je, očito, ključno da je odnos sa studentima dobar.
– Studentski centar u Zagrebu provodi dobru suradnju sa studentima, organizira zajednička povjerenstva za kontrolu kvalitete hrane, osluškuje njihova mišljenja i prijedloge preko povjerenika za prehranu u studentskim odborima kao i dane otvorenih vrata za studente kako bi se studentima olakšalo studiranje u gradu Zagrebu, zaključuje sanacijski upravitelj.
