Jedan od najznačajnijih hrvatskih pjesnika nije maturirao zbog buntovnog karaktera
Najznačajniji pjesnik hrvatskog realizma zbog buntovništva nije uspio maturirati, a jedva je prošao prvi razred srednje. Unatoč školskim neuspjesima Silvije Strahimir Kranjčević već s 18 godina izdaje svoju prvu pjesmu ‘Zavjet’, a godinu dana nakon izlazi mu i prva zbirka ‘Bugarkinje’.
www.sskranjcevic.hr
Kao srednjoškolac Silvije Strahimir Kranjčević bio je uglavnom osrednji đak gimnazije u Senju. Pred kraj svog obrazovanja ipak je popravio svoje ocjene, ali izlazak na maturu zabranjen mu je zbog lošeg vladanja. Naknadno je poslan u Rim gdje je trebao postati svećenikom. Već nakon osam mjeseci vraća se u Zagreb zato jer je shvatio da njegov buntovnički karakter ne odgovara tom pozivu.
Navode se dva razloga zabrane izlaska na maturu
Naš najznačajniji pjesnik realizma je ostvario najbolje ocjene u posljednjem, osmom razredu senjske gimnazije, no ipak nije maturirao. U nekim se izvorima navodi da mu je izlazak na završni ispit zabranjen jer je ukrao koncept za test iz latinskog jezika. S obzirom na to da je Silvijo imao slabu trojku iz tog predmeta vjerojatnijom se čini druga priča prema kojoj je jedan od najvećih hrvatskih pjesnika odustao od maturalnog ispita zbog solidarnosti s nekim svojim prijateljima iz razreda koji su, prema njegovom mišljenju, nepravedno kažnjeni.
Vladanje mu je opisano ocjenom ‘ćudoredno ponašanje’, a u imeniku njegovog razreda piše da je Kranjčević strogo kažnjen zbog ‘nepokornosti i osornosti’. Iako u nekim situacijama nepokolebljiv stav može i pomoći, u srednjoškolskim klupama on se i danas vrlo često kažnjava pa mu je buntovništvo kasnije obilježilo i cijeli njegov život.
Prvu pjesmu izdao je s 18 godina
U prvom razredu bio je ispodprosječan đak
Mladom Silviju nije bilo lako u početku njegovog srednjoškolskog obrazovanja. Iako je tada barem imao ‘pohvalno’ vladanje nije se pokazao previše marljivim đakom pa su mu zbog toga i ocjene bile ispod prosjeka. U prvom razredu ‘Veoma dobar’ bio je samo na Vjeronauku, ‘dobar’ je imao iz krasopisa, a jedva je položio današnju biologiju i matematiku.
S ‘dovoljno’ je ocijenjen iz svih ostalih predmeta. Uspješniji nije bio niti iz hrvatskog jezika s kojim će kasnije baratati bolje nego li većina njegovih profesora. Svoj školski uspjeh Kranjčević je popravljao iz godine u godinu. Već sljedeće godine pokazao je naprednu marljivost, ali peticu iz hrvatskog zaslužio je tek u petom razredu srednje škole. Čini se kao da su i jako strogi profesori doprinijeli njegovom pjesničkom uspjehu. Sve njegove svjedodžbe, ali i druge podatke vezane za Kranjčevića možete pronaći na sskranjčević.hr.
Način ocjenjivanja krajem 19. stoljeća
