Slušanje gramatičkih grešaka vas zaista može izluditi: ‘Srce radi ubrzano, tijelo aktivira refleks bijega’
Ako ste ikada poželjeli iskočiti iz vlastite kože jer je netko krivo upotrijebio ‘jer’ i ‘jel’ ili, još gore, rekao ‘ćisto sumljam’, možete biti mirni jer je s vama sve u najboljem redu. Naime, znanstvenici su potvrdili kako slušanje loše gramatike, odnosno gramatičkih pogrešaka, kod ljudi izaziva neke fizičke reakcije od kojih je jedna i ubrzani rad srca. Istraživanje je provedeno na 41 osobi koje su slušale primjere govora od kojih je polovica sadržavala gramatičke pogreške.
Frustracija | foto: Canva
Istraživanje Sveučilišta u Birminghamu pokazalo je kako slušanje gramatičkih pogrešaka ima negativan utjecaj na nas, odnosno izaziva ubrzani rad srca koji je povezan s nelagodom, anksioznošću pa čak i blagom agresijom. Kako piše Daily Mail, znanstvenici su istraživanje proveli na 41 odrasloj osobi koje su slušale četrdeset snimki govora od kojih je njih pola sadržavalo gramatičke pogreške. Neke od tih pogrešaka su se odnosile na korištenje dvostruke negacije, krivu upotrebu jednine i množine i slično.
Dok su sudjelovatelji slušali ove snimke, znanstvenici su im mjerili intervale u otkucajima srca. Rezultati analize su pokazali kako bi, kod osoba, kada bi čule lošu upotrebu gramatike, srce počelo ubrzano lupati što je znak stresa. Čak i kada slušatelji nisu mogli prepoznati što točno nije u redu s nekom rečenicom, njihov rad srca je postao ubrzan.
Upravo zato, istraživači su došli do zaključka da, slušanje loše gramatike, osobito u materinjem jeziku, kod ljudi često izaziva nelagodu pa čak aktivira i refleks bijega.
Profesorica Dagmar Divjak sa sveučilišta u Birminghamu koja je ujedno i voditeljica ovog istraživanja rekla je kako je znanje o našem materinjem jeziku nešto što nam je, na neki način, urođeno i prirodno, odnosno da mi taj jezik nismo morali učiti po nekim školskim principima. Upravo zato, kada primijetimo (bilo svjesno ili nesvjesno) da netko neispravno govori taj jezik, naše tijelo reagira negativno i pokušava se izboriti s tim osjećajem nelagode.
– Promatranje kako lingvističko znanje može biti detektirano i preko kardiovaskularnog sustava, otvara nam neke nove mogućnosti i dimenzije kroz koje možemo promatrati povezanost između fiziologije i kognicije, odnosno spoznaje, rekla je profesorica Divjak.
