Štivo za dugo toplo ljeto: Donosimo preporuke književnih naslova idealnih za čitanje u hladu
Lektira je dosadna, a uz sve obaveze ne stignem posegnuti za knjigom, jedan je od najčešćih pokušaja argumentiranja hrvatske nečitalačke kulture. Pa i ako tijekom godine niste pronašli dovoljno motivacije i strpljenja za čitanje, ljeti to možete nadoknaditi. Donosimo vam stoga popis petnaestak književnih naslova idealnih za čitanje u hladu. Neke od navedenih naslova ste možda već čitali, no ipak se nadamo da ćete pronaći nešto za sebe i na ljetni odmor ponijeti bar jednu knjigu. Neće zauzeti puno mjesta u koferu, a pružit će vam doista mnogo.
1. Češljugar – Donna Tartt
Na početku ovog romana već odrasli Theo retrospektivno prepričava svoju priču koja mu se dogodila kad mu je bilo trinaest godina. Dok je s majkom razgledavao izložbu nizozemskog slikara, došlo je do terorističkog napada koji njegova majka nije preživjela. Među krhotinama, jedan mu starac pokazuje sliku Češljugara koju je ona posebno voljela. Uzima ju sebi, a brigu za njega preuzima bogata obitelj, pa kasnije propalica od oca. Obilježen majčinom smrti, Theo se u novom domu ne snalazi najbolje – neprilagođen je i izgubljen, no cijelo vrijeme uza sebe drži Češljugara, koji će nevjerojatno utjecati na godine što mu slijede.
Donna Tartt se tim romanom 2013. uvila u književna nebesa. Do 2014. ovaj je roman prodan u 1.5 milijuna primjeraka, a za njega je osvojila i Pulitzera. Pa iako joj je jedan dio kritike zamjerio navodni ‘ton dječjih romana’, nikako se ne bih složila s tom opaskom. Češljugar je snažno djelo o, među ostalim, umjetnosti i ljubavi, u kojemu autorica vješto pokazuje sav svoj pripovjedački talent.
2. Muškarci koji mrze žene – Stieg Larsson
Muškarci koji mrze žene švedskog pisca i novinara Stiega Larssona prvi je dio hvaljene Millenium trilogije. Riječ je o kriminalističkom romanu koji je autor dovršio netom prije iznenadne smrti, a koji je već godinu nakon pokupio najprestižniju nagradu za kriminalističke romane u Skandinaviji. Na početku prvog romana Mikael Blomkvist osuđen je na zatvorsku kaznu. Kako bi spasio časopis Millennium, prihvaća ponudu ostarjelog magnata koja ga odvodi negdje daleko. Počinje istraživati zastarjeli slučaj ubojstva od prije više od trideset godina, a u tome mu pomaže mlada i ekscentrična Lisbeth Salander. Tu stajem. Lisbeth je jedna od onih likova koji se ne zaboravljaju lako. A Larsson je jedan od onih kojeg, unatoč sadržajne opširnosti djela, prije nekoliko ljeta nisam ispuštala iz ruku.
3. Moja borba – Karl Ove Knausgaard
Znam da nije popularno mladima ljeti preporučivati ciklus o odrastanju i obitelji ispisanog u 6 dijelova na ukupno 3.600 stranica. Znam da će se malo tko baš toliko primiti štiva norveške književne senzacije, no preporučam da, ako ne tražite napete fabule i brzi tok radnje, posegnete za prvim dijelom njegove Borbe. Radi se o nevjerojatno napisanoj Knausgaardovoj obiteljskoj sagi u kojoj autor ispovijedno iznosi detalje svog djetinjstva i privatnog života. Brutalno iskreno, privlačno i uvjerljivo. Njegovo majstorsko pisanje toliko me oduševilo da sam nakon pročitanog prvog dijela, sjećam se, prokomentirala: Ovo je tako dobro, ma jebeno je. I najbanalniji je trenutak života uspio pretvoriti u estetski užitak, čovječe. Malo filozofski, znam.
4. Sluškinjina priča – Margaret Atwood
Gotovo da nema mlade osobe koja nije čula za Sluškinjinu priču ili postala zaražena HBO-ovom uspješnicom. Distopijski roman Margaret Atwood iz 1985. prati glavnu junakinju Fredovu koja je, nakon što je Gileadom zavladao teokratski režim vođen najradikalnijim biblijskim vrijednostima, prisiljena postati Sluškinja i otići u Zapovjednikov dom. Zbog onečišćenja okoliša i bolesti, natalitet je pao, a brojne žene su ostale neplodne pa je jedina zadaća Sluškinja začeti dijete sa Zapovjednikom koje će kasnije biti predano njegovoj Supruzi. Režim je ondje radikalno patrijarhalan, a ženama su uskraćena sva njihova prava. Roman je svojm izlaskom bio zapažen te je podignuo reakcije, ali ipak je, izgleda, njegova popularnost porasla tek posljednjih godina. Na kraju, kao mlada čitateljica nisam se mogla oteti dojmu da bi Gilead u budućnosti u dijelovima svijeta mogao postati surova stvarnost. Na pitanje brojnih je li mi bolja knjiga ili serija, nemoguće je dati valjan odgovor. Procijenite sami!
5. Novele i pripovijetke (O ljubavi i druga proza) – Anton Pavlovič Čehov
Ruskog književnika iz razdoblja modernizma većina će se sjetiti isključivo u kontekstu drame Tri sestre. Da, Čehovljeva su dramska djela izmijenila shvaćanje kazališta, no u svom opusu ovaj književni klasik nudi i pregršt novela i pripovijetka. Kako Čehovljevu prozu u klupama nisam imala prilike dovoljno upoznati, tek sam nedavno naletjela na zbirku O ljubavi i druga proza. Šteta što mu kurikulum ostavlja premalo mjesta jer me već Šala, pripovijetka naizgled banalne tematike, zaintrigirala svojom sažetošću, ali i Čehovljevim majstorstvom u domeni kraće proze. Ja vas volim, Nađa, rečenica je iz te pripovijetke kojom možete zaroniti u vrijedan prozni, a onda možda i dublje u njegov dramski rad.
6. Kafka na žalu – Haruki Murakami
Jednom davno, u recenziji jedne njegove knjige pročitala sam da je Murakami autor epskoga zamaha i literarne preciznosti. Tako je nekako pisalo. I onda sam prije dva ljeta uzela u ruke ovog suvremenog japanskog književnika čija su djela prevedena na pedesetak svjetskih jezika. Uzela sam točno onu knjigu koja se u zadnje vrijeme potpuno bezrazložno i gileadovski proglašava neprimjerenom – Kafku na žalu.
Roman prati dva glavna lika: starca Nakutu koji je za vrijeme rata izgubio pamet i mladića Kafku Tamuru koji je pobjegao od kuće. Suludo je prepričavati radnju jer ona na prvu može djelovati nepovezano i zbunjujuće. Tečna je to i jednostavna, ali stilski dojmljivo ispričana priča o identitetima i još mnogočemu. Koja vas zasigurno neće pokvariti jer se u njoj spominje seks ili zato što je mladićev prijatelj Oshima gay. Vjerujte mi, u ovaj se veliki roman samo možete zaljubiti i naići pritom na neke snažne misli koje ćete pamtiti.
7. Ciganin, ali najljepši – Kristian Novak
Dugo se hrvatskoj književnosti nije dogodio fenomen kao što je bio slučaj s Kristijanom Novakom. Kad se govori o suvremenoj hrvatskoj književnoj produkciji, jasno je da ju veliki broj mladih, ali i starijih dovoljno ne poznaje pa nerijetko misle da im ona nema što ponuditi. O Novakovim se romanima, začudo, pričalo toliko da su me jednom i na kavi pitali jesam li ga čitala. Jesam, i super mi je. Ne zato što ga svi čitaju nego zato što je, rekla sam. Črna mati zemla jedna je od onih knjiga nakon kojih duboko uzdahnete i razmišljate još neko vrijeme. I koja vas, glasno ponavljam, ne može pokvariti niti na vas nepovoljno utjecati. Kao uostalom niti jedna knjiga. U to budite sigurni.
Bilo kako bilo, nakon Zemle, posegnula sam za Ciganinom. Priči o Međimurju, ljubavi između srednjovječne Milene i romskog mladića Sandija. Priči o Romima, ondašnjim romskim naseljima, Nuzetu i ostalim osebujnim likovima. Ukratko, iako se Ciganin žanrovski može smjestiti među krimiće, prvenstveno je to topla, ali i bolna ljubavna priča koja kazuje koliko daleko može ići strah od Drugoga i drugačijeg.
8. Tunel na kraju svjetla – Franjo Janeš
Kad bi me pitali koju knjigu bih prvu preporučila srednjoškolcima, odgovor bi bio jasan. Tunel na kraju svjetla dinamičan je, zabavan, spretno napisan roman o današnjim klincima, koji ima sve elemente dobrog krimića, ali je puno više od dobrog krimića. Janešov roman prvenstveno ukazuje na probleme mladih, otkrivajući temelje novog hrvatskog društva. Zagonetna smrt čitatelje vodi u stvarne živote današnjih srednjoškolaca: mrežu maloljetničke prostitucije predvođene predstavnicima Crkve, predatore, drogu, rizično seksualno ponašanje, obiteljske probleme… sve to s razlogom jer je upravo to svakodnevica onih koji ulaze u svijet odraslih. Pisan iz različitih perspektiva uvjerljivim zagrebačkim mladenačkim žargonom, ovaj je roman svjetlo na kraju tunela hrvatske proze za mlade.
9. Uvjerljivo drugi – Sven Popović
Ono što je Janešov roman za srednjoškolce, to bi druga knjiga Svena Popovića, novog glasa domaće književnosti mogla biti za studente i one malo starije. Mladi Popović piše o onom što živi generacija začeta u pukotinama: Odgajani uz motivaciju ako dovoljno radimo, učimo, obavljamo domaću zadaću, da ćemo biti nagrađeni. Zrelost dolazi s prihvaćanjem činjenice da su nam roditelji i učitelji lagali, stoji u Uvjerljivom drugom, romanu o Fricu, Emiru, Mladom Piscu i pokojoj djevojci. Romanu o ljubavi, produljenoj adolescenciji, burnim izlascima, (ljubavnim) avanturama, životarenju i želji za osamostaljenjem. S mnogo referenci na glazbu i popularnu kulturu, današnja generacija mladih lako bi se mogla pronaći u ovom dinamičnom i tečnom štivu.
10. Chigozie Obioma – Ribari
Afrička književnost rijetko kad dođe do hrvatskih polica. Uz to, o njoj Hrvati ne znaju puno. No, za Obiomu, nigerijskog književnika koji trenutno predaje na američkom sveučilištu, u posljednje se vrijeme ipak čulo. Svojim je romanom Ribari ušao u finale Man Bookera, a povodom prošlogodišnjeg Festivala svjetske književnosti gostovao je u Zagrebu.
Radnja Ribara smještena je u nigerijskom gradiću, a protagonisti su četvorica braće: najmlađem je 9, a najstarijem 15 godina. Otac im se jednom odseli zbog posla, a majka preuzima brigu o njima. Oni potom po skrivečki sve češće odlaze na jezero koje lokalci smatraju ukletim. Brat će ubiti brata, proriče se, a to proročanstvo postaje okosnica priče. Razvoj događaja ono je što će vas kod Obiome iznenaditi. Složene odnose među likovima moći ćete iščitavati kroz prizmu povijesnog naslijeđa tog dijela svijeta, najprije kolonijalizma, a onda i sveobuhvatnih političkih i društvenih okolnosti.
A ako vam se svide Ribari, možete pročitati i Orkestar manjina, drugi Obiomov roman koji je nedavno dobio hrvatski prijevod.
11. Etgar Keret – Pizzerija Kamikaze i druge priče
Ljubitelji kratkih proznih formi koji još nisu otkrili ovu Keretovu zbirku, mogli bi doći na svoje. Izraelski autor koji me pomalo podsjeća na Kishona, uspješno je spojio svakodnevno s apsurdnim, a humor s ozbiljnim. Stvarajući kratke i britke priče, autor je vrlo vješto oslikao profile svojih likova. Upravo je komičan i jednostavan pristup ozbiljnim temama ono zbog čega će vam Keretova kratka proza vjerojatno biti draga. Evo primjera: Na moj peti rođendan mami su otkrili rak i odstranili maternicu. Moja je mama stvarno imala lijepu maternicu. Toliko lijepu da ju je bolnica donirala muzeju. U sebi sam znao da ću jednog dana provaliti u muzej, ukrasti materncu i pobrinuti se za nju… Pokušao sam je zamisliti kako pliva u oceanu okružena dupinima i ribama. Čudno i privlačno, zar ne?
12. Jane Harper – Suša
Sad jedan tipično ljetni triler koji bi vam se mogao svidjeti. Harper radnju smješta u australski gradić pogođen strašnom sušom. Paklena vrućina ne jenjava pa su stanovnici ludo izbezumljeni. U takvim se okolnostima dogodi užasan pokolj jedne obitelji i nikome nije jasno što se događa. A što se događa saznat ćete ako posegnete za ovim napetim i izrazito čitkim štivom. Ako već niste.
13. Dubravka Ugrešić – Lisica
Jedna od naših najprevođenijih suvremenih autorica o kojoj se više piše u inozemstvu nego u Hrvatskoj, prošle je godine svojom Lisicom osvojila Tportalovu književnu nagradu za najbolji roman. Svakako vam preporučam da se prvo susretnete (ako niste) s njenom Šteficom Cvek, a onda i s novijom Lisicom, romanom koji će i mladima ponuditi mnoštvo misli o umjetnosti, piscima i pisanju, životu, vremenu u kojem živimo… Puno bi se moglo misliti i govoriti o ovom meni dojmljivom i zaista pametnom romanu, no sigurno je da će vam ga, zahvaljujući autoričinom suverenom, izbrušenom i tečnom pisanju, biti zadovoljstvo čitati.
14. David Grossman – Ušao konj u bar
David Grossman slabo je poznat mladima, no kako je 2017. osvojio Man Bookera vrijedi za njega čuti i čitati ga. Nedavno je tako na hrvatske police došao njegov uspješan roman Ušao konj u bar. Roman nas paralelno vodi na dva mjesta: pozornicu stand-up nastupa na kojem nastupa pedesetosmogodišnji komičar te drugo, u njegovu publiku, točnije, lik sudca koji ga sluša i gleda iz gledališta. No, njih dvojica imaju zajedničku priču iz mladih dana, a ta se priča, kroz humor i suze, upravo otkriva na pozornici. Roman je to koji nosi poruku humanosti. Uz koji se smije, ali i užasava nad tragedijama koje su komičara Dovala Džija snašle u prošlosti. A otkud dolazi naslov? To vam ipak neću otkriti.
15. Nicola Yoon – Sve baš sve
Ne mogu se ne oteti dojmu da sam još prije nekog vremena prerasla tzv. literaturu za mlade i ne priznati da volim proučavati neke ozbiljnije naslove. No, pogledala sam istoimeni film koji mi je svojom temom bio zanimljiv (ali ne i očaravajuć) pa sam pomislila da bi tinejdžerima i roman Sve baš sve mogao biti dobar.
Tinejdžerica Maddy od rođenja ne izlazi iz svoje kuće jer je alergična na vanjski svijet. Naime, boluje od teške imunodeficijencije pa ne smije doći u dodir sa zrakom, vodom ili drugim ljudima, osim ako nisu dekontaminirani. Zato je njen cijeli dom napravljen tako da Maddy zaštiti od bilo kakvog vanjskog utjecaja. No, nešto se mijenja kad u susjedstvo stigne mladić Olly, koji poput nje, ima jednu tajnu, a život mu nije u nije lak kako izgleda. Sve baš sve bliska je priča o odrastanju, prihvaćanju, ljubavi, promjenama i prijateljstvu. Nekako savršena za plažu.
*Kao što vidite, ovog ljeta nemate izgovora za nečitanje. Izbora je toliko da je nemoguće sastaviti kratak, a šarolik književni popis. Zato se nažalost nismo uspjeli dotaknuti brojnih vrijednih hrvatskih i inozemnih autora.
Uz istraživanje hrvatske suvremene produkcije, mladim ljubiteljima žanrovske literature za vruće ljetne dane autorica ovog teksta predlaže Nesboa, Dana Browna, Larsa Keplera, Kinga, Tolkiena ili R.R. Martina. U ljetnim večerima pak itekako vrijedi dublje zaroniti, među ostalim, u Kasno ljeto Danijela Dragojevića, Šimićeva Preobraženja, Zore i vihore Vesne Parun, izbor iz poezije Ivana Slamniga, Jesenjinove pjesničke zbirke, poeziju E.A. Poea ili Jorgea Luisa Borgesa.
A ako ste stvarno ljubitelj/ica književnosti, ljeto je sjajno doba za istraživanje opusa vama dragih klasika ili otkrivanje još neotkrivenih autora. Naposljetku, za što se god odlučili i što god čitali, uživajte u zanimljivim naslovima. I naravno, dugom, toplom ljetu!
