Što dobijete kada spojite kraj s devet sela i ambiciozne djevojke? Inovativni lokalni portal koji cijeni – povijest
U moru lokalnih portala, pojavio se Odvorci.hr, portal za koji piše sedam djevojaka u dobi između 15 i 20 godina. Odvoračke reporterke, kako ih i sama voditeljica cijelog projekta Klara Tuličić naziva, imaju za cilj spriječiti da priče i povijest odvoračkog područja padne u zaborav. Radi se, inače, o kraju kojeg čini devet sela s gotovo 900 stanovnika.
Odvoračke reporterke na poslu. Foto: Privatna arhiva
Odvorci je naziv za niz sela na obroncima Dilj Gore koja su do 1931. godine bila iskazivana kao skupno naselje, a danas su katastarska općina i župa koju čini devet sela s gotovo 900 stanovnika. Veći dio sela nalazi se u općini Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji: Brčino, Čelikovići, Grgurevići, Grižići, Jakačina Mala i Ravan. Bilice i Brđani nalaze se u sklopu grada Pleternice, a Krajačići pripadaju općini Brodski Stupnik.
Odvorci su danas i društveni fenomen u kojem ljudi iz različitih sela osjećaju pripadnost odvoračkom kraju i dijele tradiciju, ruralnu kulturu i odnos prema radu. To se može vidjeti i kroz rad KUD-a Odvorci, raznih udruga ili kroz manifestacije poput ‘Odvoračke večeri’ ili ‘Odvoračka sela srcu najmilija’ koje okupe i ujedine ljude iz svih odvoračkih sela, ali i šire. Upravo nam je tako Odvorce predstavila Klara Tuličić, voditeljica projekta i portala Odvorci.hr koji okuplja mlade djevojke, takozvane ‘odvoračke reporterke’, s ciljem da zabilježe vrijednosti, običaje i spoznaje ovog kraja te mladima pruže prostor za osobni razvoj.
Cilj je spriječiti da povijest područja padne u zaborav
Za portal piše sedam djevojaka u dobi između 15 i 20 godina. One su Anamarija Grgurević, Lucija Grgurević, Maja Grgurević, Anamarija Janković, Katarina Janković, Patricija Miščančuk i Laura Mitrović.
– Jedan od glavnih ciljeva nam je spriječiti da priče i povijest ovog područja padnu u zaborav. Zato se često vraćamo u prošlost, što zahtijeva puno truda i vremena za realizaciju. U ovom dijelu Slavonije nema studija povijesti, antropologije, folkloristike i sličnih humanističkih znanosti, čiji bi profesori i studenti, kao u dijelovima gdje takvi studiji postoje, prepoznali i istražili ovaj fenomen. Stoga smo mi preuzeli tu ulogu, istražujući povijesne zapise i dokumente kako bismo zabilježili i sačuvali važne priče i događaje i za buduće generacije, objašnjava nam Klara.
Svaki njihov radni dan, ističe, ovisi o temi koju istražuju. Radnim danom često posjećuju Državni arhiv u Slavonskome Brodu, subotom istražuju župnu spomenicu, odlaze na teren gdje dodatno istražuju i fotografiraju, posjećuju ključna događanja i montiraju kratke videozapise. Nisu velika redakcija, stoga im je prioritet – kvaliteta. Usredotočeni su isključivo na vjerodostojne izvore i uvijek detaljno provjeravaju točnost informacija.
Iako same pišu članke, snimaju, montiraju videozapise i objavljuju sadržaj na društvenim mrežama, mnogi su im pomogli da sve to stave u pogon. Klara kaže da je ideju podržao načelnik Općine Sibinj, Josip Pavić te ih je usmjerio da se prijave na natječaj Općine kako bi dobili određena financijska sredstva. Općina je financirala izradu internetske stranice, a reporterke su dobile priliku i sudjelovati na radionicama koje su im uvelike pomogle u radu. Konvencionalne redakcije nemaju, ali se zato sastaju u prostorijama područne škole u odvoračkom selu Grgurevići.
Jedan od prvih sastanaka. Foto: Privatna arhiva
‘Komunikacija, fleksibilnost i suradnja su najvažnije’
– Nadam se da kvaliteti portala pomaže i moje iskustvo u marketingu koje reporterkama nastojim što više prenijeti. Kroz rad sa mnom, naučile su različite, naoko nepovezane stvari. Kako funkcioniraju različite rezolucije u videozapisima, što je marketinški lijevak, oportunitetni trošak ili zakon opadajuće granične korisnosti – neki su od primjera. Ova kombinacija teorijskog i praktičnog znanja daje im široku osnovu za budućnost, a pogotovo ako se odluče za vlastiti posao, govori voditeljica projekta.
Na pitanje kako odvoračke reporterke balansiraju svoje školovanje i pisanje za portal, Klara kaže da im ništa nije zahtjevno jer pišu jedan članak mjesečno. Rezultati u školi su im na prvom mjestu pa je bilo situacija kada se intenzitet pisanja smanjio kako bi sve dobro prošlo. U svemu ovome naučili su cijeniti novinarski zanat i susrele su se s raznim izazovima koji će ih dočekati i nakon završetka škole.
– Komunikacija, fleksibilnost i suradnja su najvažnije pa nam nije teško dogovoriti se. Djevojke ističu da im portal puno pomaže u razvijanju vještina pisanja i komunikacije, što im je korisno u školovanju, kao i u svemu što budućnost nosi. Nekoliko reporterki koje su ove godine završile srednju školu nisu upisale novinarstvo, a one koje dijeli još koja godina do završetka kažu da se ‘nikad ne zna’, napominje.
Na kraju našeg razgovora s Klarom, upitali smo ju što stanovnici odvoračkog kraja kažu na njihov projekt. Klara kaže da svi s nestrpljenjem čekaju nove članke, a nekad ih čak zaustavljaju na ulici da provjere što se novo sprema. Posebno im je zanimljivo čitati o kraju u kojem su odrasli, a i raduje ih vidjeti fotografije koje su do sada bile u privatnoj arhivi ili skrivene u kakvoj spomenici.
– Osim svega toga, naši članci potiču razgovore među mještanima, posebno među starijim generacijama koje uživaju u prisjećanju na prošle događaje i osobe. Također, mlađe generacije, koje možda nisu bile svjesne bogate povijesti svog kraja, sada ipak pokazuju nešto veći interes za lokalnu baštinu. Dobili smo i neke prijedloga za buduće teme, što pokazuje da zajednica vidi vrijednost u onome što radimo i želi biti dio toga, zaključuje Klara.
