Što je tamna strana naših gena i kako botoks liječi glavobolju? 14 znanstvenica objašnjava za Dan žena
Znanost u prolazu. Naziv je to manifestacije koja se održava povodom Međunarodnog dana žena. Cvjetni trg 11. ožujka će se pretvoriti u javnu arenu gdje će mlade znanstvenice, njih 14, građanima približiti čime se bave. Pametni lijekovi, lov na crne rupe u svemiru, tamna strana naših gena i botoks u liječenju glavobolja samo su neke od brojnih tema o kojima ćete imati priliku čuti.
Foto: Pixabay
Udruga Penkala i ove godine, povodom Međunarodnog dana žena, zagrebački Cvjetni trg pretvara u arenu za učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja mladih znanstvenica. Manifestacija naziva Znanost u prolazu održat će se u subotu, 11. ožujka, s početkom u 11:30 sati, a ovoga će puta svoja istraživanja zainteresiranim građanima predstaviti 14 znanstvenica.
Tko se ujutro nađe na Cvjetnom trgu imat će priliku slušati dosta zanimljiva predavanja iz širokog spektra tema. Martina Bagović i Mia Radović, asistentica s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu govorit će o onečišćenju okoliša, odnosno novoj generaciji zelenih otapala koja su 100 posto prirodna, biorazgradiva i ekološki prihvatljiva.
Pametni lijekovi i lov na crne rupe
Ivana Brekalo poslijedoktorandica s Instituta Ruđer Bošković pričat će o mehanokemiji. Htjela bi, navodi u programu, upoznati javnost da kemijska sinteza ne mora uvijek biti kao u filmovima gdje kemičari u epruvetama kuhaju neke tekućine uz eksplozije i promjene boje. Postoji i bolji način, navodi, gdje iz čvrstih polaznih materijala dobivamo korisne kemikalije, a bez štetnih otapala, uz smanjen otpad i uz puno manje utrošene energije.
Doris Brkić i Paula Štancl, asistentice s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu govorit će o personaliziranoj medicini. Revolucionaran je to pristup zdravstvenoj skrbi koji uzima u obzir jedinstvene potrebe svakog pojedinca. Medicinski stručnjaci, piše u sažetku, mogu bolje razumjeti složenost bolesti što im omogućuje da prilagode tretmane specifičnim potrebama osobe.
Lana Ceraj, poslijedoktorandica s Instituta Ruđer Bošković u svom će izlaganju pričati o području istraživanja razvoja galaksija kroz povijest svemira te koju ulogu u tome igraju supermasivne crne rupe u središtima galaksija. Ako vas zanima gdje su u toj priči kozmičke zvijesti i kako ih uloviti, ova mlada znanstvenica dat će vam odgovor.
Kukci i tamna strana naših gena
Martina Kadoić Balaško dolazi s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a pričat će o – kukcima. Kukci su najbrojnija skupina životinja na Zemlji, sastavni dio ekosustava i prirodnog svijeta o kojem ovisimo. Na zabavan način ova će vam stručnjakinja pokazati da se kukaca ne treba bojati ni od njih zazirati jer su od velike važnosti za našu privredu, okolinu i zdravlje.
Ankica Kovač, profesorica s Fakulteta strojarstva i brodogradnje pričat će o vodiku i obnovljivim izvorima energije. Da bi se razumjelo što to nama vodik kao energent/gorivo donosi, najbolje je približiti ovu temu pojašnjenjem posljedica do kojih će doći ako nešto ne poduzmemo. Pritom je važno staviti naglasak na nekoliko utjecajnih faktora, a koji su to, saznajte u subotu na Cvjetnom trgu.
Katarina Mandić, asistentica s Instituta Ruđer Bošković, pričat će o genomu. Ako zamislimo ljudski genom kao knjigu, ona bi sadržavala 3 milijarde slova. Samo oko 2% te knjige čine geni koji sadrže kod za prepisivanje u proteine, a ostatak su nekodirajući dijelovi koju nazivaju i ‘tamna tvar’. Dijelovi ‘tamne tvari’ genoma su izrazito evolucijski konzervirani, što znači da je prirodna selekcija kroz stotine milijuna godina poništila svaki pokušaj da se te nekodirajuće sekvence promijene pa pretpostavljamo da imaju važnu ulogu za čovjeka.
Kako analitičari pomažu u liječenju raka?
Kristina Potočki, docentica s Građevinskog fakulteta u Zagrebu govorit će o tome kako nam inženjerska i zelena rješenja mogu pomoći u smanjenju rizika od poplava. U predavanju će, među ostalim, predstaviti izazove u upravljanju vodama na velikoj skali, ali i maloj, poput gradova, poljoprivrednih površina i dvorišta.
Miranda Sertić, izvanredna profesorica s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu pričat će o tome kako analitičari pomažu u liječenju raka dojke. Rak dojke najčešća je zloćudna bolest u žena u razvijenom svijetu od koje će oboljeti svaka osma žena. Kroz ovo predavanje osvrnut ćemo se na neke mitove i predrasude vezane uz rak dojke, naučiti koji čimbenici povećavaju rizik od raka dojke te kako možemo smanjiti taj rizik. Također ćemo se upoznati kako analitičari u svojim laboratorijima uz pomoć sofisticiranih analitičkih tehnika mogu pomoći u liječenju raka dojke.
Sara Šariri, asistentica s Instituta Ruđer Bošković govorit će o zaštićenim područjima i njihovoj ulozi u očuvanju prirode. Pokazat će važnost znanosti u kontroli čuvanja prirode, i to na primjeru Nacionalnog parka Krka gdje izvor rijeke ne spada pod zaštićena područja pa znanstvenici stalno prate kemijske čimbenike vode te biološke odgovore organizama kako bi spriječili štetni utjecaj zagađenja na osjetljivi krški vodotok.
Bit će predavanje i o botoksu
Petra Šoštarić Mužić, asistentica s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, govorit će o botulinum toksinu i njegovog putovanja od uzročnika smrtonosne bolesti do revolucionarnog lijeka. Iako svi znaju za botoks kroz njegovu uporabu u estetskim zahvatima, botulinum toksin češće se koristi u liječenju migrena, a ključna je prava doza.
Dubravka Švob Štrac, znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković govorit će o stresu i mentalnom zdravlju. Moći ćete čuti kako se stres povezuje s razvojem brojnih neuropsihijatrijskih bolesti, poput post-traumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresije, ovisnosti, a može potaknuti i neurodegenerativne promjene i razvoj demencije. Ispričat će i iskustvo rada u Laboratoriju za molekularnu neuropsihijatriju na Institutu Ruđer Bošković gdje se istraživači bave kompleksnom molekularnom podlogom neuropsihijatrijskih poremećaja povezanih sa stresom.
Izvor: Znanost u prolazu
