Što reći frendu u razredu koji se ne osjeća dobro? Evo što savjetuju stručnjaci
Svatko od nas se u nekom trenutku u životu suoči s nekim oblikom problema u području mentalnog zdravlja. To ne znači nužno psihičke poremećaje i bolesti, nego uključuje i prolazne smetnje i probleme, emocionalne krize i patnje izazvane neugodnim životnim događajima. U takvim situacijama nam je važna podrška bliskih osoba. Sami možemo pomoći nama bliskoj osobi koja se ne osjeća dobro i više nego što mislimo. Stručnjaci savjetuju što reći i kako pristupiti osobi koja pati i preplavljena je emocijama.
U jednom razredu od 25 učenika njih pet se suočava s problemom u području mentalnog zdravlja | foto:
Toimetaja tõlkebüroo, Unsplash
Mentalno zdravlje je blagostanje u kojem svaki pojedinac može ostvariti svoj puni potencijal, uspješno se nositi sa svakodnevnim stresnim situacijama te može produktivno učiti i raditi. Mentalno zdravlje ne odnosi se samo odsustvo bolesti i poremećaja. Ono je dio općeg zdravlja, jednako važno kao i tjelesno zdravlje.
Problemi s mentalnim zdravljem puno su češći nego što mislimo. Stručnjaci procjenujuju da tako u jednom razredu od 25 učenika njih oko pet se suočava s nekim problemom u području mentalnog zdravlja. Iako je riječ o ne toliko rijetkoj pojavi, postoje određeni mitovi i zablude o mentalnom zdravlju, zbog čega izostaje reakcija na početne smetnje i probleme.
Procjenjuje se da od spomenutih pet učenika u jednom razredu, možda tek jedan učenik ili učenica dobiva potrebnu stručnu pomoć koja može spriječiti daljnje pogoršanje ili razvoj poremećaja. Zbog toga je važno ‘opismeniti’ se u području mentalnog zdravlja te naučiti kako pristupiti osobi koja pokazuje određene smetnje u području mentalnoga zdravlja. Skup tih znanja i vještina naziva se mentalnozdravstvena pismenost.
Što reći osobi koja se osjeća loše?
Djeca i mladi, ali i odrasli, često sami teško prepoznaju što im se događa ili ne znaju opisati svoje emocije i razlog zašto se osjećaju loše. Zbog toga je važno da u tim trenutcima u svojoj okolini imaju nekoga tko te probleme prepoznaje i o njima je spreman razgovarati. Možda to baš možeš biti ti.
Stoga, ako vidiš da tvoj prijatelj ili kolega iz razreda prolazi kroz teško razdoblje ili ga/je preplavljuju emocije, možeš pokušati:
1. Objasniti mu/joj što te brine, iskazati zabrinutost i biti spreman slušati, a ne nuditi savjete i rješenja. Započni razgovor s: „Brinem se zbog…“, Zabrinuo sam se…“, Izgleda mi kao…“ i slično.
2. Nemoj ga/je tješiti tako da daješ obećanja ili uvjerenja za koja nisi siguran/a da će se i dogoditi. Izbjegavaj rečenice poput: „Bit će bolje…“, „Nije to ništa…“, „Bolje to nego…“, „Nije to najgora stvar koja se mogla dogoditi…“. Takve rečenice zapravo ne pružaju utjehu.
3. Pozorno slušaj, a to znači ponekad i sažmi što si čuo/la. Na primjer: „Vidim da…“, „Ako sam dobro razumio…“, „Možeš li mi još malo objasniti…“. Svojim mimikama pokaži toj osobi da je slušaš.
4. Povremeno pruži ohrabrenje i nadu za oporavak. Možeš mu/joj reći: „Žao mi je što ti se to događa, vidim da ti je teško“, „Spreman sam te slušati i čuti kako si“, „Mogu li ti u ovom trenutku nekako ja pomoći?“, „Što bi ti pomoglo u ovom trenutku?“ i slično.
5. Pokaži da vidiš i čuješ kako se osoba osjeća i „potvrdi“ što vidiš i čuješ. Možeš reći: „Žao mi je“, „Vidim“, „To je sigurno za tebe bilo vrlo teško, bolno, tužno…“
6. Potakni ga/ju izravno na traženje i/ili prihvaćanje pomoći i podrške bliskih osoba, ali i stručnjaka. Ako je potrebno, pomozi da se poveže s odraslim osobama koje mogu pružiti dodatnu pomoć i podršku. Emocionalno preplavljena mlada osoba najčešće nije u stanju sama potražiti pomoć pa joj ponekad treba poticaj i podrška. Nekad misli i da joj nitko ne može pomoći ili da joj stručna pomoć ne može učiniti ništa da joj olakša situaciju ili riješi problem.
O projektu ‘Živjeti zdravo’
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja ‘Živjeti zdravo‘, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Cilj projekta je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života.
U sklopu projekta, elementa Zdravstveno obrazovanje, razvijen je program zdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih – edukativni program PoMoZi Da (Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece). Odgojno-obrazovni djelatnici svakodnevno provode veliki dio vremena s djecom i mladima i upravo zato često imaju priliku biti prvi koji prepoznaju i mogu pružiti podršku kada se njihovi učenici suočavaju s nekim oblikom smetnji i problema u području mentalnoga zdravlja. Zbog toga je važno da znaju kako tu podršku pružiti, kako pristupiti i kako razgovarati o tome sa svojim učenicima. To znači imati vještine pružanja psihološke prve pomoći.
Više o ovom projektu pronađi ovdje.
