Više od 10.000 internetskih stranica, predvođenih 5. najposjećenijom na svijetu – Wikipedijom, tijekom dana uključilo se u “blackout”; prosvjed protiv dva američka zakona. Poznati su kao SOPA (“Stop Online Piracy Act”) i PIPA (“Protect Intellectual Property Act”).
Internetska pobuna u rekordnom je roku polučila pozitivne rezultate. Prije samo nekoliko dana SOPA i PIPA imali su snažnu potporu i u Republikanskoj i u Demokratskoj stranci. Očekivalo se da će bez problema proći glasanje i postati zakoni. Situacija se, međutim, u zadnjih nekoliko sati promijenila; osim što je prosvjed protiv cenzure snažno odjeknuo, kompanije poput Googlea i Facebooka pokazale su da i oni svoje lobiste za trku imaju.
Sastavljeni pod pritiskom snažnih lobista iz filmske i glazbene industrije, zakoni su trebali stati na kraj internetskom piratstvu. Međutim, iza toga se krije pokušaj cenzuriranja interneta, smatraju pravni i tehnološki stručnjaci. “Suočeni smo sa zastrašujućim pokušajem cenzure interneta“, kaže Jimmy Wales, osnivač Wikipedije.
S uspostavom novih zakona vlasnici internetskih stranica pred zakonom bi morali odgovarati i za sadržaj koji postavljaju njihovi korisnici. Ako netko postavi fotografiju zaštićenu copyrightom na Flickr, Flickr mora odgovarati. Ako netko neovlašteno postavi glazbeni spot ili insert iz filma na YouTube, YouTube mora odgovarati. Ako netko podijeli linkove koji omogućuju “skidanje” zabranjenih sadržaja putem Facebooka, Facebook mora odgovarati. Kazne koje SOPA i PIPA predviđaju kreću se od pozamašnih novčanih globa, pa do gašenja stranica koje se ocijene distributerima piratskog materijala. Štoviše, iako se radi o zakonskim rješenjima koje predlaže američka vlast, efekte ova dva zakona osjećale bi i stranice izvan SAD-a, s obzirom da alati poput Googlea ili Facebooka na njih više ne bi mogli upućivati. Također, američkim korisnicima pristup takvim, “zabranjenim” stranicama bio bi blokiran.
