Studentica odlučila biti donor organa: ‘Kad umrem neće služiti ničemu, a nekome mogu spasiti život’
Svaka osoba koja živi u Hrvatskoj zapravo je donor organa. Što to znači? Kada se kod osobe ustanovi moždana smrt, kontaktira se obitelj kako bi se doznalo je li se osoba tijekom života aktivno protivila darivanju organa. Ako to nije bio slučaj, tada obitelj odlučuje hoće li pristati da se organi osobe doniraju. Također možete posjedovati i donorsku karticu koja je ključna kako bi se lakše ustanovilo jeste li nakon smrti htjeli donirati organe ili ne. U Hrvatskoj je takvih kartica izdano oko milijun, a mi smo razgovarali sa studenticom koja ju posjeduje.
Foto: Pexels | Hrvatska donorska mreža
Ako ste se ikada zapitali kako možete postati donor organa u Hrvatskoj, odgovor je zapravo vrlo jednostavan – vi to već jeste. Svi ljudi koji žive u Hrvatskoj ustvari su potencijalni donori organa osim ako se tome niste aktivno suprotstavljali tijekom života ili ako se niste upisali u tzv. negativni registar donosa u Ministarstvu zdravstva koji možete popuniti i kod svog liječnika obiteljske medicine.
– Kada se kod njih dokaže moždana smrt, svi građani Hrvatske su donori organa. Usprkos navedenom Zakonu, liječnici smatraju da obitelj mora sudjelovati u tako važnoj odluci i stoga se sa svakom obitelji pokojnika razgovara i traži se njihova dozvola za doniranje organa.Razgovor s obitelji se obavlja odmah nakon što se utvrdi moždana smrt donora i obično to bude unutar sat ili dva pa nema nekog značajnijeg odgađanja cijelog postupka transplantacije, objašnjava nam liječnik i predsjednik Hrvatske donorske mreže, Nikola Žgrablić.
Ako želite da vaša obitelj zna da ste tijekom života htjeli biti donor organa, od velike je koristi donorska kartica
U Hrvatskoj se mogu transplantirati svi organi. Najčešće se transplantiraju bubrezi, a potom jetra.
– Za jetru i bubrege ne postoji dobna granica, već je bitna funkcija i kvaliteta organa. Za srce, pluća, gušteraču i crijeva postoje dobne granice koje se kreću od 50-60 godina ovisno o organu, rekao nam je liječnik Žgrablić.
No, ako želite da vaša obitelj zna da ste tijekom života željeli biti donor organa, od vrlo velike koristi je donorska kartica.
– Tako obitelj koja je znala želju pokojnika u vezi doniranja lakše donosi odluku. Osim toga, donorska kartica ima i promotivnu vrijednost u društvu i do sada je podijeljeno oko milijun kartica u Hrvatskoj, objašnjava nam Žgrablić.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Studentica nam je ispričala kako je odlučila postati donor organa
Donorsku karticu možete zatražiti kod svog obiteljskog liječnika, a malodobni darivatelji moraju imati potpis roditelja ili staratelja. Za ovaj članak pričali smo i s 22-godišnjom studenticom koja posjeduje donorsku karticu i koja je odlučila biti anonimna jer se, kako kaže, ni u stvarnom životu nikada nije hvalila da ju posjeduje.
– Dobila sam je na nekom predavanju koje smo imali u osnovnoj ili srednjoj školi, stvarno se ne sjećam kada točno je to bilo. Tada sam ju ispunila i od onda stoji u novčaniku, ali ne smatram ju pretjerano bitnom, govori nam studentica.
‘Kad umrem, moji organi neće služiti ničemu, a nekome može doslovno spasiti život ili ga učiniti lakšim’
Kaže kako se u društvu nikada nisu dotakli te teme te da ne može reći da poznaje nekoga tko ima donorsku karticu, ali je zato o tome razgovarala sa svojom obitelji.
– Slažu se i odobravaju tu moju odluku, ali koliko ja znam ta kartica nema neki veliki utjecaj, npr. ako moji roditelji ne budu htjeli donirati organe, neće se donirati čak i ako imam karticu. Ali mislim da je u svakom slučaju to lijepa gesta jer ionako kad umrem, moji organi neće služiti ničemu, a nekome može doslovno spasiti život ili ga učiniti lakšim. Pa zašto ne pomoći ako se ukaže prilika, poručila je studentica.
