Jedna trećina ukupno proizvedene hrane godišnje se baci ili istrune. Globalna populacija raste, a klimatske promjene prijete sigurnosti hrane. Iako su studenti, zbog niskih budžeta, najpoznatiji štedioci na svijetu i razbacivanje hranom nije im praksa, upravo su oni ponudili nekoliko korisnih prijedloga za smanjenje problema viška hrane.
Na finalnom danu natjecanja Food Saving BEC u Milanu, 35 studenata iz 13 zemalja predstavilo je svoja idejna rješenja za smanjenje otpadne hrane, piše Guardian.
3 pobjedničke ideje
Pobjedu su odnijela tri tima, sastavljena od 12 studenata iz osam zemalja. Prva je grupa dizajnirala jedinstveni isparljivi rashlađivač banana koji bi ih pomogao održati svježima dulje vremena prilikom transporta.
Drugi je tim osmislio aplikaciju Food Aid koja funkcionira kao shopping lista te potrošače upozorava kojim namirnicama uskoro ističe rok trajanja te im nudi recept za koji ih mogu iskoristiti.
– Aplikacija korisniku pomaže da manje troši te na vrijeme iskoristi ono što već ima u hladnjaku, objasnila je Poljakinja Dorota Krysinska, jedna od studentica u pobjedničkom timu.
Treći je tim napravio marketinški plan kojim je nastojao upozoriti kupce da biraju kvrgavije i naizgled ružnije voće i povrće jer je ono prirodno. Usporedivši lijepo oblikovano voće s plastičnom kirurgijom, u trećemu su timu pozornost skretali važnost izbora domaćih i sezonskih namirnica.
Korisni savjeti za svakodnevno ophođenje s hranom
Iako je za kvarljivije proizvode poput mlijeka, jogurta ili sira važno gledati rok trajanja, za neke se namirnice ipak ne trebamo slijepo držati pravila već sami procijeniti je li namirnica još uvijek jestiva. Tjestenine i suhi proizvodi neće se pokvariti odmah nakon isteka roka, a sam pogled na namirnicu i njezin okus može nam otkriti je li još uvijek za jelo.
Kupovina proizvoda svakog dana i to prema unaprijed napravljenom popisu, efikasan je način kako izbjeći nepotrebno punjenje hladnjaka namirnicama koje naposlijetku nemamo kako povezati u obrok pa propadaju.
Konzumiranje domaće, lokalne i sezonske prehrane ne samo što je najzdraviji način ishrane već je ekonomski najprihvatljivi kako za uzgajaterlja tako i za potrošača.