Sud odlučio: Do smrti 14-godišnjakinje došlo je zbog štetnog sadržaja na dvije popularne društvene mreže
Smrt 14-godišnje Molly Russell iz Londona dovela je do brojnih promjena na društvenim mrežama. Molly je preminula 2017. godine od posljedica samoozljeđivanja, a tek je sada potvrđeno kako njezina smrt nije bila samoubojstvo, već je posljedica depresije i negativnog učinka online sadržaja. Pinterest i Instagram počeli su zbog negativnog učinka filtrirati sadržaj o samoozljeđivanju i nuditi pomoć maloljetnim korisnicima, no neki stručnjaci smatraju kako to nije dovoljno.
foto: Pexels; Alex Green
Molly Russell, 14-godišna Londončanka pronađena je mrtva 2017. godine. Iako je od njezine smrti prošlo pet godina, tek sada su istražitelji zaključili kako njezina smrt nije samoubojstvo, već posljedica samoozljeđivanja i negativnog utjecaja online sadržaja s Pinteresta i Instagrama. Obje su online platforme nakon njezine smrti počele ograničavati pristup sadržaju koji bi mogao negativno utjecati na mlade, prenosi Wired.
Mladi izloženi štetnom sadržaju
Dva tjedna prije smrti Molly je primila e-mail od Pinteresta naslovljen ‘Pinovi o depresiji koji ti se mogu svidjeti’. Sadržavao je, između ostalog, i sliku krvave britvice. Šest mjeseci prije smrti Molly je ‘lajkala’ ili podijelila više od 2.000 objava vezanih uz depresiju, samoubojstvo i samoozljeđivanje. Istražitelj Andrew Walker zaključio je kako njezina smrt nije samoubojstvo, već posljedica depresije i izloženosti štetnom sadržaju na internetu.
Molly nije bila jedino dijete izloženo takvom sadržaju. Prema Ofcomovom istraživanju, dvije trećine britanske djece u dobi od tri do 15 godina koristi društvene mreže, a trećina njih u dobi od osam do 15 godina je u posljednjih godinu dana na društvenim mrežama vidjela sadržaj koji ih je uznemirio i uzrujao. Ofcomovo istraživanje provedeno je 2022. godine, što pokazuje kako online platforme još uvijek ne čine dovoljno kako bi zaštitile djecu od štetnog sadržaja.
Pinterest i Instagram pod povećalom
Slučaj Molly Russell jedinstven je jer je prvi slučaj u kojem su kompanije morale odgovarati na sudu zbog toga što su njihove usluge povezane sa smrću djeteta. U središtu pozornosti našli su se Instagram i Pinterest, dvije platforme koje su omogućile pristup sadržaju koji je glorificirao samoozljeđivanje i poticao mlade da šute o simptomima depresije koje osjećaju. Obje su kompanije navele kako su u pet godina od Mollyne smrti uvedene mjere kako bi se mlade zaštitilo od štetnog sadržaja.
Pinterest je odlučio blokirati sadržaj povezan sa samoubojstvom ili samoozljeđivanjem. Kada se u tražilicu upiše ključna riječ povezana s tim temama, umjesto relevantnog sadržaja pojavi se poruka koja potiče korisnike da potraže pomoć i preporučuje stranicu za psihološku popmoć i podršku. Iz kompanije navode kako je trenutno blokirano oko 25 tisuća rezultata pretraživanja koji su povezani sa samoubojstvom.
Foto: screenshot Pinterest
Promjene stižu prekasno
S druge strane, Instagram je znatno više preokupiran slobodom govora i zaštitom privatnosti svojih korisnika. Za vrijeme suđenja pokazali su znatno manji udio transparentnosti prilikom utvrđivanja koji je sadržaj Molly konzumirala. Primjerice, Meta je otkrila kako je Molly prije smrti bilo predloženo 30 računa korisnika koji su bili povezani s depresivnim temama, no sami nazivi tih računa bili su cenzurirani, navodno kako bi se zaštitila privatnost tih korisnika.
– Sve Metine platforme žele funkcionirati kao usluge za pružanje infrastrukture za komunikaciju, poput mobilnih operatera, a ne kao društvene mreže, rekao je Samuel Woolley, stručnjak za istraživanja o propagandi na Sveučilištu u Austinu za Wired.
Instagram je ipak uveo neke promjene, iako tek 2019. godine kada su zabranili eksplicitne prikaze samoozljeđivanja i samoubojstva. Odrasli više ne mogu slati poruke djeci koji ih ne prate na Instagramu, a profili djece se više ne preporučuju odraslima ako nemaju zajedničkih pratitelja. No, kako naglašava Izzy Wick, voditeljica kampanje 5Rights koja radi na stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za mlade, brojne promjene dolaze prekasno.
– Većina ovakvih promjena ne dobiva puno pozornosti od samih kompanija jer se ljudi s pravom mogu zapitati: ‘Zašto ovakvo pravilo niste imali i prije?, zaključila je Wick.
U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć (01 48 28 888) svakog radnog dana od 10 – 22h. Obratiti se možete i Hrabrom telefonu na broj 116 111, Centru za krizna stanja i prevenciju suicida koji radi od 0 – 24h (01 2376 335) ili pozvati Plavi telefon (01 4833 888 ili mail [email protected]).
