Sve je skuplja, a nepotrebno je bacamo: Savjeti za uštedu na hrani koje svaki student treba znati
Stanarine su sve skuplje. Materijale za faks, pića u kafićima, gorivo i gotovo sve ostalo plaćamo sve više. Val poskupljenja nije zaobišao niti hranu, ali istraživanja su pokazala kako smo s njom poprilično nemarni. Prosječna osoba godišnje baci na desetke kilograma jestive hrane, no to nije jedini začuđujući podatak vezan za otpad od hrane. Proučili smo istraživanja i, osim razloga bacanja hrane, doznali i savjete koji će vam pomoći uštedjeti. U tijeku je i kampanja Biraj Zeleno u okviru koje možete pročitati hrpu korisnih savjeta o ovoj temi, a ako ste student, i ‘zaraditi’ besplatan obrok napravljen po zero food waste principima.
@srednja_hr Što vi činite po pitanju otpada od hrane? Uključite se u Nestle kampanju i komentirajte ispod objava ambasadora projekta Mate Jankovića, @ja.bolji.gradjanin i @ismael_iso – za svaki komentar, Nestle će osigurati tri obroka po zero waste principu u menzi! Više o kampanji pročitajte preko linka u opisu profila! 👆#BirajZeleno #LessWaste #MoreLove #Nestle #hrana ♬ Pieces (Solo Piano Version) – Danilo Stankovic
Svatko od nas godišnje baci, u prosjeku, 54 kilograma hrane. Otpad od hrane dijeli se na jestivu te nejestivu, primjerice ljuske od jaja ili krumpira. Od ukupne količine bačene hrane, godišnje bacimo u prosjeku 22 kilograma jestive hrane. Ako vam je, kao i nama, brojeve ponekad teško vizualizirati, evo malog šalabahtera. Količinu od 22 kilograma možete zamisliti i kao 244 standardna pakiranja čokolade ili kao 733 šalice espresso kave. Ili, recimo, kao 1.375 olovki.
Posebno je iznenađujuća čitanjenica da kućanstva godišnje proizvedu više otpada od hrane nego restorani i supermarketi. Sve ovo su rezultati istraživanja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, objavljenog početkom 2022. godine. Slični su i podaci koje je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Tijekom 2021. godine svaki je stanovnik Hrvatske u prosjeku bacio 71 kilogram hrane, pri čemu je najviše otpada (53%) nastalo u kućanstvima.
Otpad od hrane je i ekološki problem
Kada cijene svega pa tako i hrane odlaze u nebo, o nepotrebnom bacanju mnogi su počeli ponovo razmišljati. Ipak, ovaj problem se ne odražava samo na naše novčanike, već i na planet na kojem živimo. Globalna proizvodnja hrane svake godine potroši 70 % zaliha pitke vode, uzrokuje 30 % emisija stakleničkih plinova koji doprinose klimatskim promjenama te 80 % krčenja šuma, procijenila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). U isto vrijeme, trećinu proizvedene hrane bacimo iako je bila jestiva u trenutku bacanja. U Hrvatskoj, to je više od 86 tisuća tona jestive hrane koja završi na odlagalištima smeća.
To znači da svatko od nas ima moć ublažiti gorući ekološki problem. Sve što trebamo jest uvesti jednostavne navike za smanjenje otpada od hrane. Uz to što ćemo se osjećati super jer ćemo znati da pomažemo očuvati planet za generacije koje dolaze, i naši troškovi će se smanjiti, što je genijalan bonus. No da bismo znali što će nam pomoći učinkovitije koristiti hranu, u istraživanju smo potražili i glavne uzroke bacanja hrane u otpad.
Najviše hrane bacamo zato što je pripremimo previše, a višak ne iskoristimo | Foto: Nestlé
Čak 15 % kućanstava nikad ne koristi višak hrane u novim obrocima
Hranu najčešće bacamo zato što smo je kupili ili pripremili previše, jer joj je istekao rok trajanja ili jer je postala nejestiva. Čak 15 % naših obitelji nikad ne iskoristi višak pripremljene hrane za nove obroke, a 24 % ih to čini rijetko. Također, što češće kupujemo hranu, više je bacamo, a jedna petina kućanstava novu hranu kupuje svakodnevno. Čini se da ni naručivanje hrane preko interneta nije najbolje rješenje. Iako nam štedi vrijeme, u konačnici nam ne štedi novac – oni koji hranu kupuju online, gledano po članu kućanstva, najviše i bacaju. U ovom tekstu pogledajte kako je izgledao besplatan ručak u menzi koji je za studente napravio poznati hrvatski chef.
Iz ovih rezultata, slijede i neki logični savjeti. Iako nam brojne obveze i brz način života to otežavaju, pokušajte planirati kupnju namirnica i u opskrbu odlaziti što rjeđe. Zapamtite i da oznaka ‘najbolje upotrijebiti do’ znači da je hrana sigurna za konzumaciju i kad taj rok prođe. Ova oznaka odnosi se na kvalitetu (primjerice, intenzitet okusa ili teksturu) koja bi se mogla početi mijenjati nakon navedenog razdoblja.
Živjeti u skladu s prirodom i smanjiti otpad od hrane nije toliko teško – samo se trebamo pridržavati informacija iz provjerenih izvora | Foto: Nestlé
Savjeti za bolje organiziran hladnjak
Obratite pozornost i na to kako skladištite hranu. Ako se pri tome ne držite određenih pravila, vaša hrana će se kvariti puno brže. Osim toga, jednostavnim preslagivanjem svojih smočnica i hladnjaka olakšat ćete si planiranje obroka. Regionalna nutricionistica tvrtke Nestlé, Koraljka Novina Brkić, podijelila je s nama nekoliko korisnih smjernica kojih se možete držati:
- koristite First-in, first-out (FIFO) metodu – najstarije namirnice držite naprijed u hladnjaku kako biste uvijek koristili prvo one s kraćim rokom trajanja,
- držite povrće u posebnim spremnicima u donjem dijelu hladnjaka, planirajte kad ćete ga iskoristiti,
- ne skladištite rajčice i salatu u istom spremniku, jedno u blizini drugog, rajčice ispuštaju plinove zbog kojih salata brže vene i posmeđi,
- lisnato povrće držite dalje od kondenzatora kako se ne bi smrznulo,
- povrće koje ste kupili čim prije djelomično pripremite za konzumaciju ili kuhanje, pa ćete ga prije kvarenja iskoristiti ili će biti spremno za zamrzavanje,
- meso i ribu čuvajte u zatvorenim posudama kako se ne bi isušilo, nakon kupovine izvadite iz plastičnih vrećica (ne odnosi se na posebno pakirane proizvode),
- sirovo meso možete marinirati i produžiti mu rok trajanja koji dan,
- preostalu kuhanu hranu odmah nakon obroka, ohlađenu, spremite u hladnjak, kako biste zaustavili procese kvarenja, obavezno je poklopite ili spremite u posebne posudice,
- prethodno spremljenu hranu lako kombinirate uz već oprane salate i povrće kao obrok za ponijeti u školu, na faks ili posao,
- odmah osmislite što ćete i kad napraviti s ostacima hrane i što još možete iskombinirati,
- kuhanu hranu držite na vidljivom mjestu na policama i odvojenu od sirove hrane,
- ne odlazite u kupovinu a da niste prije toga pregledali svoja ‘skladišta’ hrane, ne samo hladnjak,
- nadokupite samo potrebno za planirani jelovnik idućih par dana,
- održavajte redovitu higijenu hladnjaka čišćenjem, tako ćete namirnice održati sigurnima za korištenje,
- zamrznite višak hrane kako biste joj produžili rok trajanja i iskoristili kad trebate.
Ambasadori kampanje Biraj Zeleno u sklopu koje će studentima biti omogućena konzumacija 1.500 besplatnih obroka | Foto: Mario Poje
Inspiraciju za no food waste recepte potražite ovdje
Kako biste eliminirali najučestaliji razlog bacanja hrane, obroke uvijek planirajte unaprijed, a višak pripremljene hrane iskoristite u novim obrocima. Za to će vam trebati i malo kreativnosti. Inspiraciju možete pronaći na Instagram profilu chefa Mate Jankovića, ambasadora kampanje ‘Biraj Zeleno – manje otpada od hrane, više ljubavi’ koju Nestlé provodi već treću godinu zaredom. Uz ambasadore koji će dijeliti najbolje savjete i zanimljive informacije o smanjenju otpada od hrane, u kampanju se možete uključiti i vi.
U Instagram objavi Mate Jakovića pronaći ćete recepte i ideje za iskorištavanje viška hrane i smanjivanje otpada. Korisnici tamo pišu vlastite savjete za smanjivanje otpada od hrane, ali njihovi komentari, osim međusobne inspiracije, imaju još jednu svrhu. Naime, u okviru kampanje Nestlé će za svaki komentar ispod objave ambasadora za studente osigurati tri obroka pripremljena po zero food waste principu, dakle bez kreiranja nepotrebnog viška.
U studentskom restoranu Odeon u Zagrebu na taj će način biti podijeljeno 1.500 obroka, a prvih 200 studenata dobit će i kutiju za hranu od bambusa. Posjetite profil ambasadora, ostavite svoj komentar, inspirirajte se i uključite u borbu protiv bacanja hrane. Postanite dio zajednice koja radi na očuvanju okoliša, ali i uštedite. Za uvođenje jednostavnih promjena u vaše jelovnike, potrebna je samo odluka. U ovom tekstu pronađite brze recepte pogodne za studentski džep s kojima ćete uštedjeti na hrani.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i tvrtke Nestlé
