Uđete li u bilo koju knjižnicu za vrijeme ispitnih rokova, sigurno ćete naići na desetke studenata koji kroz skripte ‘šibaju’ sa slušalicama u ušima. Nekima za učenje pak treba apsolutna tišina. Pomaže li nam glazba u učenju? Ako da koja glazba je najbolja? Donosimo sve što trebate znati o glazbi i učenju!
Flickr; Pete
Glazba snažno utječe na naš mozak i ponašanje. Poznato je na primjer, da se glazba u trgovačkim lancima koristi kako bi utjecala na ponašanje kupaca. Ako su velike gužve, pušta se brza i ritmična glazba koja ubrzava kupce, tjera ih da svoju kupnju obave brže i odu. Ako je pak, dućan poluprazan, pušta se melankolična glazba sporije melodije, koja hipnotizira, tjera kupca da duže luta među policama i usput naiđe na nešto što i nije baš planirao kupiti.
Iako, možda dok učite preferirate tišinu, inzistiranje na apsolutnoj tišini može biti i kontraproduktivno. Nešto će vam uvijek smetati, a ako je baš sve oko vas tiho, i najmanji zvuk vas može omesti.U glazbi možemo imati moćnog saveznika pri učenju. No, ne pridonosi učenju svaka glazba u svim okolnostima.
Što slušati
Većina tekstova, bilo novinarskih bilo znanstvenih kod učenja preporučuje klasičnu glazbu. Dokazano je kako slušanje klasične glazbe ima umirujuće i stimulirajuće djelovanje na mozak. Osim što će vas oraspoložiti, zbog klasične glazbe mogli bi bolje i pamtiti.
Istraživanja provedena u Francuskoj pokazala su kako su studenti koji su za vrijeme predavanja u pozadini slušali klasičnu glazbu, generalno bolje prolazili na testiranjima od kolega koji nisu slušali ništa.
Klasična glazba je između ostalog dobra i zbog tog što, izuzev opere, nema teksta. Glazba koja uključuje tekst koji se pjeva može omesti u učenju, jer se može dogoditi da u jednom trenutku prestanete pratiti sadržaj skripte ili knjige koju čitate i počnete pratiti što se događa u pjesmi.
Ako baš i niste pretjeran obožavatelj klasične glazbe, postoje drugi žanrovi koji imaju isto ili slično djelovanje na mozak. Tu se prvenstveno misli na ambijentalnu glazbu podvrste elektronske glazbe poput ambijentalnog housea, trancea ili trip-hopa. Repetitivna ‘chill’ glazba opušta mozak i stvara savršenu podlogu za koncentrirano učenje.
Posebna priča su i zvukovi prirode. Iako tehnički i nisu glazba, opuštaju vas na podsvjesnoj razini i dokazano povećavaju koncentraciju, piše fastweb.
Kako slušati
Sam odabir žanra nije dovoljan da učenje uz glazbu bude najučinkovitije. Isto kao i kod šopinga, tempo glazbe određuje njen utjecaj na učenje. Ako je glazba prespora, grogirat će vas i uspavati, a ako je pak prebrza, nećete se moći koncentrirati.
Znanost kaže da je za učenje najbolja glazba koja ima 60 bpm-a. Glazba tog ritma umiruje i pozitivno utječe na mozak, olakšavajući razmišljanje i kreativnost.
Također, pazite da pozadinska glazba bude uistinu – pozadinska. Glasnoća bi trebala biti umjerena, glazba bi trebala nadopunjavati produktivan ambijent, ne biti u prvom planu.
Isplanirajte si plejlistu unaprijed. Kada učite, jedina aktivnost koju bi trebali raditi je – učenje. Prtljanje po YouTubeu i biranje pjesama nije učenje. Tako si samo prekidate koncentraciju razbijate ritam. Bilo bi dobro i da si svjesno isplanirate plejliste tako da traju 45 ili 50 minuta, tako da vam prestanak glazbe znači da je vrijeme za pauzu.
