Top deset: Joyceov Uliks proglašen najutjecajnijim djelom 20. stoljeća
Portal Greatest Books objavio je popis najutjecajnijih književnih djela 20. stoljeća. Na vrhu ljestvice su se našli autori britanskog govornog područja predvođeni Jamesom Joyceom čiji je Uliks ocijenjen najupečatljivijim djelom prošlog vijeka.
Uvijek je nezahvalno bilo raditi liste najboljih djela nekog perioda jer percepcija umjetnosti je u prvom redu subjektivna. Osim toga teško je izbjeći favoriziranju autora i djela određenog civilizacijskog kruga. Zbog razvoja tiskarstva i globalizacije posebno je zahtjevna zadaća odabrati deset djela iz 20. stoljeća koja su najviše utjecala na društvo. Ipak tvorci portala The Greatest Books uhvatili su se u koštac s tom teškom zadaćom i ponudili deset najutjecajnijih knjiga prošlog vijeka.
Svjetionik – Virginia Wolf
Riječ je o djelu britanske književnice Virginije Wolf, jedne od ključnih autora narativnog modernizma, koji je prvi put objavljen 1927. godine. Svjetionik je roman struje svijesti koji u centru pozornosti ima unutarnji život gospođe Ramsey koja pokušava uspostaviti odnos s obitelji poništavajući sebe. Priča započinje kada obitelj dolazi u ljetnikovac iz kojeg se vidi svjetionik. Dijaloga je vrlo malo, a radnje gotovo i nema. U političkom smislu roman ističe pravo na slobodu pojedinca.
Lovac u žitu – J.D. Salinger
Roman o odrastanju izdan 1951. godine i dan danas izaziva mnoge kontroverze. Lik Holdena kojeg je osmislio autor J.D. Salinger postao je ikonom tinejdžerske ljutnje i bijesa. Od prvog izdanja ovo je djelo bilo zabranjivano od strane vlasti da bi tijekom vremena postalo dio uobičajne srednjoškolske i fakultetske literature. Kontroverze je izazivala činjenica da se promovira promiskuitetno ponašanje, prostitucija te zlouporaba alkohola i droga. Salingerov antijunak Holden je navodno bio inspiracija i nekolicini najpoznatijih atentatora.
Naime, ubojica Johna Lennona, Mark David Chapman, nosio je ovu knjigu sa sobom kada je uhićen, a ista knjiga je nađena i kod Johna Hinckleya Jr., atentatora na predsjednika Reagana. Povezanost knjige i prekršitelja zakona leži u popularnosti i slavi antijunaka Holdena kojoj su spomenuti težili svojim akcijama.
Nevidljivi čovjek – Ralph Ellison
Na osmome mjestu se našlo djelo Ralph Ellisona koje tematizira probleme afroameričkog stanovništva u SAD-u početkom 20. stoljeća. Priča je to koja povezuje crnački nacionalizam, poveznice marksizma i crnačkog identiteta i reformu rasne politike. Kada je izašla 1952. knjiga Nevidljivi čovjek bila je vrlo zapaljivo štivo jer je propitivala bitna socijalna i politička pitanja. Prema News Weeku riječ je o jednoj od 100 najboljih knjiga svih vremena.
Krik i bijes – William Faulkner
Još jedno djelo struje svijesti na ovoj listi posebno je upečatljivo zbog specifičnog Faulknerovog stila. Tematizira život južnjačke aristokratske obitelji koja se suočava sa svojim potpunim raspadom. Radnja je smještena u izmišljenom okrugu Yoknapatawpha. Faulkner je uz Joycea i Wolf najcjenjeniji autor modernizma, a Moderna knjižnica je ovo djelo smjestila na šesto mjesto najboljih knjiga svih vremena.
Sto godina samoće – Gabriel Garcia Marquez
Ovaj kapitalni Marquezov roman je najveće djelo postmodernizma i druga najprodavanija knjiga španjolskog govornog područja nakon Don Quijotea. Petnaest mjeseci koliko je kolumbijski majstor potrošio na pisanje istoga zbilja se isplatilo jer je knjiga dosegla svjetsku popularnost, a njemu donijela Nobelovu nagradu za književnost. Riječ je o romanu u kojem se prati obitelj Buendia i povijest mitskog mjesta Macondo.
Ono specifično za Sto godina samoće je posebno tumačenje vremena, u njemu se isprepliču utisci da se vrijeme ponavlja, mijenja brzinu, ponekad sasvim staje pa se svi događaji odvijaju istovremeno. Ova knjiga je teško usporediva s ičim drugim jer kombinira elemente povijesti, romantike i fantastike, a savršeno je oblikovano na temeljima magijskog realizma.
U potrazi za izgubljenim vremenom – Marcel Proust
Proustov romaneskni ciklus od izvorno sedam svezaka jedno je od najvećih djela moderne književnosti. Poznato ne samo po svojoj dužini već i specifičnom stilu te utjecaju koje je kapitalno djelo ovog francuskog pisca imalo na kasniji razvoj književnosti. Priča je to o odrastanju, uključivanju u društvo, ljubavi i umjetnosti.
1984. – George Orwell
Roman je preveden na više od 60 svjetskih jezika, a bavi se ekstremno totalitarnim društvom koje pojedinca nadzire 24 sata dnevno. Kao i Orwelovo drugo veliko djelo Životinjska farma, 1984. direktno kritizira Sovjetski Savez i kult ličnosti. Zapaljivost ovog tipa kritike knjigu je dovelo na crnu listu diljem svijeta te su je razni režimi zabranjivali. Ovo djelo je uz Vrli novi svijet, Aldousa Huxleya, najpoznatija antiutopija u književosti.
Veliki Gatsby – Scott Fitzgerald
Na trećem mjestu se našao roman Scotta Fitzgeralda koji opisuje takozvane lude dvadesete. Veliki Gatsby je priča o američkom međuratnom društvu obilježenom prohibicijom, ali i općom dekadencijom te dokolicom i objesnim zabavama viših slojeva. Po objavljivanju knjiga je prošla nezapaženo te je prodana u svega 24 tisuće primjeraka. Poslije drugog svjetskog rada doživjela je veliku popularnost, ušla u škole, a i više je puta ekranizirana.
Lolita – Vladimir Nabokov
Lolita je veliko djelo američko ruskog književnika Vladimira Nabokova. Nakon što je objavljen 1955. godine naišao je na odlične kritike no usprkos tome zabranjivan je zbog navodno pornografskih sadržaja. Kontroverznost knjige počiva na provokativnoj temi. Naime, priča prati ljubav koju glavni lik gaji prema svojoj 12-godišnjoj pokćerki koja se s njim upušta i u seksualnu vezu. Nabokovljevo djelo je proglašeno jednim od najboljih ikad napisanih u raznim natječajima, a čak je dva puta ekranizirano.
Uliks – James Joyce
Na čelu liste najutjecajnijih romana 20. stoljeća našao se Uliks irskog autora Jamesa Joycea koji je na njemu radio desetak godina. Veliko je to djelo od 800-ak stranica s vokabularom od 30 ak tisuća riječi. Cjelokupna se radnja odvija u Dublinu, a radnja je fokusirana na tri glavna lika – bračni par Bloom i mladog pjesnika Dedalusa. Riječ je o modernoj Ilijadi smještenoj u glavni irski grad. Uliks je proglašen najvećim djelom na engleskom jeziku u 20. stoljeću, a zanimljivo u Irskoj se svake godine 16. lipnja slavi Bloomov dan.
