U 21. stoljeću nas ne uništava sama politika, već ljudi koji ne vjeruju u znanost
Nedvojbeno je kako je SAD jedna od najvećih svjetskih sila koja je do tog statusa stigla uglavnom zahvaljujući mnogim znanstvenim otkrićima i postignućima. No, primjećuje Neil deGrasse Tyson, popularni američki astrofizičar, sve više ljudi znanosti daje religijsko obilježje i počinje sumnjati u nju. Upravo takvi, smatra, kočnica su u rješavanju gorućih svjetskih problema.
Kako je SAD od potpunog ‘nepoznanica’ prerasla u jednu od najvećih nacija na svijetu? Jedan od najpoznatijih znanstvenika svijeta, Neil deGrasse Tyson smatra da ključ leži u pionirstvu u mnogim granama industrije.
– Sve to zahtijevalo je najveće inovacije u znanosti i tehnologiji na svijetu. Znanost je tako temeljni dio države koju tvorimo tvrdi znanstvenik.
Ljudi koji niječu znanost uništavaju demokraciju
Međutim, u 21. stoljeću, kada dolazi vrijeme donošenja odluka o znanosti, čini mu se, ljudi su izgubili sposobnost razlučivanja što je istinito, a što ne. Na što se mogu osloniti, a na što ne. U što bi trebali vjerovati, a u što ne.
– Kada imate ljude koji ne znaju mnogo o znanosti i niječu ju, a istovremeno raste moć takvih, recept je to za potpuno uništenje informirane demokracije, smatra deGrasse Tyson.
Kao primjere navodi izjavu Mikea Pencea, trenutnog potpredsjednika SAD-a, koji je svojedobno zahtijevao da se evolucija u školama ne predstavlja kao činjenica, već teorija. U skupinu takvih primjera ubrojene su i brzorastuće teorije zavjera oko cijepljenja djece, kao i stav da je klimatska promjena ‘nedokazana znanost’.
– To nije zemlja u kojoj pamtim da sam odrastao. Ne da mi nismo imali izazove. Dovoljno sam star da se sjećam ’60-ih i ’70-ih, trajao je rada vrući rad i hladni rat, odvijali su se pokreti za civilna prava, sve se to tada događalo. Ali ne sjećam se vremena kada su ljudi nijekali znanost, priča razočarano.
‘Nemate opciju nevjere u znanost’
Zadaća znanosti je, objašnjava, otkrivanje istine.
– Imate hipotezu, testirate ju i dolazimo do rezultata. Moj konkurent provjerava rezultat jer misli da sam pogriješio. Provodi eksperiment koji je još kvalitetniji od moga i otkriva: ‘Hej, ovi se eksperimenti poklapaju. Na tragu smo nečeg novog’. Iz toga proizlazi nova istina. To je znanost, nije nešto čime se igramo. Ne možete samo reći ‘ne vjerujem da je E=mc2’, nemate tu opciju. Kada je znanstvena istina ustanovljena, ona je istina bez obzira na to vjerujete li vi u nju, objašnjava deGrasse Tyson.
Kaže, što prije to shvatimo, moći ćemo pronalaziti politička rješenja za probleme s kojima se suočavamo. Pa primjerice, tek kada shvatimo da su ljudi ti koji zagrijavaju planet, možemo o tome imati političke razgovore.
– Svaku minutu kada netko niječe znanost, odgađa se donošenje političkog rješenja koje je moralo biti doneseno godinama ranije. Kao glasač i građanin, morat ćete se suočiti sa znanstvenim problemima. Nije li onda vrijedno da si barem kažete ‘u redu, barem ću onda postati znanstveno pismen da bi mogao promišljati o ovim problemima i djelovati inteligentno’?, zaključuje znanstvenik.