U Hrvatskoj se tjedno baca čak 40% hrane: Evo deset razloga zašto to ne biste smjeli raditi
Svakog dana tone jestive i upotrebljive hrane u cijelom svijetu završavaju u smeću. Istraživanje koje je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u Hrvatskoj pokazuje da je sličan problem prisutan i na ovim prostorima. Hrvati redovito bacaju čak 40% hrane koja je mogla biti konzumirana ili ponovno upotrijebljena, stoga je Nestlé odlučio organizirati besplatne radionice kojima je cilj edukacija građana na temu nebacanja hrane.
Nestlé organizira besplatne radionice kojima je cilj edukacija građana na temu nebacanja hrane | Foto: Nestlé
Nepotrebno bacanje hrane već je godinama problem gotovo svugdje u svijetu. Prema dosadašnjim istraživanjima, u globalnim se okvirima baca oko trećine proizvedene hrane, što čini približno 1,3 milijarde tona novoproizvedenog otpada.
I Hrvatska je na tragu sličnih rezultata. Istraživanje koje je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja 2021. godine pokazuje da se u hrvatskim kućanstvima na tjednoj bazi baca čak 40% hrane. Kada se gleda prosjek bačene hrane po stanovniku, isti je najviši u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (61 kg/st), dok se hrana najmanje baca u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj (51 kg/st).
Kada su u pitanju razlozi bacanja hrane, najviše je ispitanika navelo preveliku količinu kupljene ili pripremljene hrane (52%), dok je gotovo petina njih (24%) izjavila da je u potpunosti zaboravila na skladištenu hranu. Ovi podaci pokazuju kako se većina navedenih situacija mogla izbjeći pravilnim planiranjem.
Toga je svjesna i tvrtka Nestlé koja u okviru četvrte sezone edukativne inicijative #BirajZeleno organizira niz besplatnih radionica kojima nastoji potaknuti građane na savjesno i odgovorno postupanje prema hrani i okolišu. Pod sloganom ‘Nauči, primijeni, promijeni‘ kompanija se usredotočila na edukaciju građana o jednom od aktualnih ekoloških izazova s kojim se suočavamo – otpadom od hrane.
Inicijativa #BirajZeleno | Foto: Nestlé
Prošle godine, osim edukacije, poduzete su i prve konkretne akcije s fokusom na spomenuti problem. Tako je #BirajZeleno postala prva domaća sveobuhvatna inicijativa koja je pristupila temi smanjenja otpada od hrane – od edukacija do konkretnih akcija s mjerljivim rezultatima.
Zbog toga vam donosimo čak deset razloga zašto ostatke od obroka ne biste smjeli bacati, već upotrijebiti za nešto novo i kreativno.
Top 10 razloga zašto ne biste smjeli bacati hranu | Foto: srednja.hr
1. Očuvanje resursa
Za proizvodnju hrane koriste se mnogi resursi, uključujući vodu, zemljište, energiju, ljudski rad i razne ekonomske resurse. Kada bacamo hranu, bacamo i sve resurse uložene u njezinu proizvodnju.
2. Ekologija
Očuvan okoliš najbolje ćemo osigurati manjom količinom otpada, a u tu jednadžbu ulazi i smanjenje bacanja hrane. Smanjenjem hranidbenog otpada smanjit ćemo i pritisak na odlagališta što je vrlo važno jer razgradnjom bačene hrane nastaje metan, snažan staklenički plin koji doprinosi globalnom zatopljenju.
3. Ekonomski gubici
Bacanje ostataka obroka na prvu možda izgleda financijski beznačajno, ali kumulativno ima velik ekonomski udar i na naš džep i na globalnu ekonomiju. Bacanje hrane je doslovno kao da bacamo novac u smeće.
4. Smanjenje gladi
Bacanje jestive hrane u vremenima kada mnogi nemaju što jesti je i etički problematično. Zamislite koliko bi ljudi moglo biti nahranjeno hranom koju svakodnevno bacamo. Moralna odgovornost da dijelimo, a ne da bacamo, u današnjem svijetu postaje sve nužnija.
5. Edukacija
Kao ljudi, učimo na svojim greškama. Tako i učenje o važnosti nebacanja hrane oblikuje svijest budućih generacija o održivosti i važnosti resursa, a time i kvaliteti života. O tome više možete naučiti na Nestléovim besplatnim radionicama na temu otpada od hrane putem kojih tvrtka educira građane. Osim na radionicama, javnost je imala priliku saznati kako smanjiti otpad od hrane u svojim domovima i na kulinarskom showu pod vodstvom chefa Mate Jankovića. Chef Janković je zero food waste recepte predstavio na Svjetski dan hrane, 14. listopada, s ciljem educiranja građana o receptima koji pomažu ne samo okolišu, već i kućnom budžetu. Radionice će se održavati i kroz čitavu jesen, a prijaviti se možete ovdje.
Chef Mate Janković | Foto: Nestlé
6. Smanjenje potrošnje energije
Na svom putu od polja do tanjura, hrana zahtijeva velike količine uložene energije. Kada bacimo hranu, također bacamo i energiju koja je uložena u njezinu proizvodnju i distribuciju.
7. Utjecaj na cijene hrane
Prekomjernom kupovinom i mi kao potrošači posredno utječemo na cijene hrane u trgovinama, što znači da oni siromašni imaju još otežaniji pristup osnovnim prehrambenim proizvodima.
8. Smanjenje potrebe za proširenjem poljoprivrede
Manje količine otpada znače i manju potrebu za sve većim poljoprivrednim površinama, čime čuvamo prirodne resurse i staništa.
9. Društveno odgovorno konzumiranje
Živimo u potrošačkom društvu pa nas učenje o važnosti hrane može učiniti i odgovornijim potrošačima.
10. Osjećaj odgovornosti
Smanjenjem bacanja hrane svatko od nas ima jedinstvenu priliku doprinijeti boljoj budućnosti i očuvanju resursa planeta. Nemojmo je baciti u vjetar.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Nestlé Hrvatska
