U inozemstvu mladi dobivaju besplatne ulaznice za muzeje i koncerte. U Hrvatskoj je to propalo zbog – korone
Njemačka, Francuska, Španjolska, Italija. U svim tim državama postoje, barem u nekom obliku, takozvane kulturne propusnice kojima mladi dobivaju besplatne ulaznice za muzeje, kazališta, koncerte ili knjige. U Hrvatskoj jedino studenti imaju određene popuste uz iksicu za neke muzeje ili kazališta, dok u kinima mogu izraditi studentske kartice koje donose popust. No, to su samo manji popusti bez besplatnih karata, a u taj dio nisu uključeni ni mladi koji ne studiraju. Zbog toga smo pitali Ministarstvo kulture i medija možemo li očekivati slične inicijative u Hrvatskoj. Tako smo saznali da su navodni krivci zašto mladi u Hrvatskoj nemaju kulturne propusnice – koronavirus i potres.
Njemačka od ove godine, o čemu smo već pisali, mladima za 18. rođendan daje kulturnu propusnicu od 200 eura koja se može iskoristiti za kulturna uzdizanja. To mogu biti knjige ili pak ulaznice za muzeje, kazališta i koncerte. Takav poklon za punoljetnost u Hrvatskoj ne postoji. Iako studenti uživaju određene popuste za kulturne događaje, sve je to i dalje daleko od besplatnih ulaza u kazalište ili kino. Stoga smo pitali Ministarstvo kulture i medija radi li se na pokretanju takvog nečeg u Hrvatskoj.
‘Potreba za programima pomoći umjetnicima nas je spriječila’
– Ministarstvo kulture i medija 2019. godine razmatralo je francuski model, aplikaciju Pass culture putem koje se mladima dodjeljuju vaučeri za ulaznice u kina, koncerte, muzeje, spomenike, kazališta i razna druga kulturna događanja te kupnju knjiga i AV izdanja, financiranje tečajeve glazbe ili umjetnosti, ali i stranih jezika. Nažalost, pandemija COVID 19 i katastrofalni potresi te potreba za programima pomoći umjetnicima, kulturnoj i kreativnoj industriji, provedba hitnih mjera zaštite stradalih od potresa, spriječila nas je u daljnjoj razradi i provedbi takvog modela, kazali su nam iz Ministarstva kulture i medija.
Podsjetimo, njemačka Vlada rekla je da vaučere od 200 eura daje kako bi se mlade potaknulo na kulturno uzdizanje te da se umjetnička scena oporavi od krize izazvane pandemijom. Također, njemačka državna tajnica za kulturu rekla je da je generacija koja sada navršava 18 godina zbog pandemije bila uskraćena za brojna iskustva u kulturnom sektoru te da bi mladi trebali otkriti bogatstvo njemačke kulture. Dodala je i da bi mjera mogla pomoći upravo kulturnim radnicima i knjižarama da se oporave nakon krize izazvane koronavirusom.
Hrvatsko Ministarstvo kulture i medija, izgleda, ipak važnost pridaje nekim drugim projektima kojima će, između ostalog, pomoći kreativnoj industriji da se oporavi od krize. Tako su nam nabrojali niz programa i aktivnosti koje provode za mlade. Tako su u Godini čitanja 2021. pokrenuli program ‘Rođeni za čitanje’. Taj će program promicati čitanje od najranije dobi te su hrvatski umjetnici, književnici i autorski timovi bili pozvani da predlože cjelovite slikovnice za djecu od šest mjeseci do sedam godina.
Postoje programi i za djecu s invaliditetom
– Podsjećamo da među ostalim, Ministarstvo kulture i medija već dugi niz godina objavljuje Javni poziv za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj. Njime se potiču svi, pogotovo mladi, na sudjelovanje u programima kulturne i kreativne industrije. Primjerice, u 2022. godini od 93 prihvaćena programa za koje je izdvojeno 135.145,16 eura, 44 ih je bilo namijenjeno djeci i mladima, objasnili su nam iz Ministarstva kulture i medija.
Već dulje vrijeme objavljuje se i Javni poziv osnovnim i srednjim školama za izradu videonajave književnog djela po izboru, sve u sklopu Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja. Ministarstvo je naglasilo i program ‘Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi’ za koji se godišnje izdvaja 265.000 eura, a sudjeluje 11.200 djece i mladih. Posebno se na perifernim područjima razvija ‘Otočki ruksak (pun) kulture’. Nakon potresa, posebna je pozornost dana i na potresom pogođenim područjima.
– Ministarstvo kulture i medija također već godinama provodi i Poziv za predlaganje programa koji omogućuju pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Prihvatljive su programske aktivnosti kojima je cilj osiguranje prilagodbe umjetničkog i kulturnog sadržaja za osobe s jednom ili više vrsta invaliditeta te djecu i mlade s jednom ili više teškoća u razvoju. U 2022. godini tako su bila odobrena 33 programa u ukupnom iznosu od 271.232,31 eura, naglasili su iz Ministarstva kulture i medija.
Velika važnost pridaje se filmskim družinama u školama
Nadalje, kazali su nam i kako je u području audiovizualnih djelatnosti dosta programa posvećeno mladima. Hrvatsko audiovizualno vijeće podupire rad filmskih družina u osnovnim i srednjim školama u proizvodnji audiovizualnih djela u iznosu od 39.816,84 eura. Na prvom pozivu 30 školskih filmskih družina dobilo je sredstva kojima je kupljena audiovizualna i informatička oprema za rad.
– U hrvatskim školama djeluje više od 200 filmskih i video družina te sličnih medijskih grupa koje godišnje proizvedu više od 200 filmova svih rodova, kao i ostalih medijskih sadržaja. U njihovom radu sudjeluje više od 3.000 učenica i učenika te 200 nastavnika i učitelja. Učenici tako nadopunjavaju svoje znanje o filmskoj pismenosti, upoznaju se sa strukturalnim elementima animiranog, dokumentarnoga, igranog i eksperimentalnoga filma te ulogom audiovizualnih medija u svakodnevnoj komunikaciji, poručili su iz Ministarstva kulture i medija.
Filmsko stvaralaštvo u školama Ministarstvu je važno pa tako i putem Javnog poziva za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u kategoriji poticanja proizvodnje filmova odobrio sufinanciranje četiri kratkometražna i jednog dugometražnog filma namijenjenih djeci i mladima s ukupnim iznosom potpore od 744.575,00 eura. Prošle godine prvi put dodijeljena su sredstva i za poticanje razvoja projekata videoigara. Ministarstvo kulture i medija, pojasnili su, nastavljaju podržavati i programe osnaživanja medijske pismenosti među mladima. U 2021. i 2022. s Agencijom za elektroničke medije odobreno je 45 programa od 92.905,97 eura.
– Treba istaknuti da sufinancirani projekti, među ostalim, donose značajan iskorak u predstavljanju i interpretaciji hrvatske književnosti, kulture i baštine u novom medijskom kontekstu videoigara, poput lika profesora Baltazara, Regoča Ivane Brlić-Mažuranić, izgradnje Vučedola i razvoja metalurgije, zaključili su iz Ministarstva kulture i medija.