U školi im ‘niknuo’ samoodrživi vrt: ‘Učenici se educiraju o uzgoju hrane, bioraznolikosti i živim bićima’
Osnovna škola Kula Norinska u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dobila je takozvani samoodrživi vrt. U suradnji s udrugom mladim Kolektiv došlo je do ideje vrta koji će poslužiti za edukaciju učenika, a sam vrt funkcionira bez pesticida i potiče bioraznolikost. Uskoro će se tiskati i brošura za učenike koja će objašnjavati sve detalje ovog vrta.
Samoodrživi vrt | foto: Udruga mladih Kolektiv
Pravljenje komposta, biljke kao gnojnice, vrt bez pesticida i poticanje bioraznolikosti. Sve su to karakteristike samoodrživog vrta koji je napravljen u Osnovnoj školi Kula Norinska. Učenicima će služiti za edukaciju, a iz udruge mladih Kolektiv u Metkoviću nadaju se suradnji s ostalim školama i svima koji žele urediti svoj komad zemlje, balkon ili travnjaka u samoodrživi vrt.
‘Svaka škola kojoj je stalo do učenika imat će nastavu u vrtu’
– Projekt je financiran sredstvima Dubrovačko-neretvanske županije. Za školu je važno da ima školski vrt da bi učenici stekli osnovna znanja o uzgajanju hrane, bioraznolikosti i suradnji živih bića u prirodi. Osim toga, učenje praktičnim radom uz boravak na svježem zraku može samo koristiti učenicima i zainteresirati ih za navedene teme, kazali su nam iz udruge mladih Kolektiv.
U samoodrživom vrtu uzgajaju se kulture koje su dio svakodnevne prehrane, kao i autohtone vrste. Naglasak je, pojasnili su iz Udruge, na procesu uzgoja i ostalim sastavnicama održivog vrta pa tako osim uzgajanja hrane, učenici se bave gredicama, hotelima za kukce, spiralni vrtom začinskog i ljekovitog bilja, komposterom i klijalištima.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
– Svaka škola kojoj je stalo do svojih učenika osmislit će način da im omogući nastavu u školskom vrtu. Uz edukaciju o uzgoju hrane, školski vrt može poslužiti i za edukaciju o poduzetništvu osnivanjem školskih zadruga. U tom slučaju školski vrt bi izgledao drugačije, odnosno bio bi više usmjeren prema proizvodu, istaknuli su iz Udruge.
Edukacija za sve zainteresirane
Obični vrtovi, za razliku od samoodrživih, potiču sadnju monokultura te dolazi do nestajanja humusa na globalnoj razini svijeta. Na lokalnoj razini Udruga je organizirala i demonstrativne edukacije na kojoj su, uz učenike, mogli sudjelovati i nastavnici te svi ostali zainteresirani. Tamo je i predstavljena brošura koja ide u tisak i moći će je dobiti svi koji žele saznati nešto više o samoodrživom vrtu.
– Predavanja su održali članovi Udruge Matea Maslović, diplomirana ekologinja, Katarina Bunoza, diplomirana agronomka, a kratki uvod u projekt i permakulturu održao je Ivan Gluščević, dok je Robert Batinović bio najviše angažiran oko dizajna i uspostavljanja vrta, zaključili su iz Udruge.
