Pretraga

U školi su vas učili da je bjeloglavi sup ugrožena životinja? Ovdje ga možete upoznati tijekom ljetovanja

A- A+

Bjeloglavi sup je prekrasna i velika životinja s važnom ulogom u ekosustavu. Kao lešinar, jede strvine uginulih životinja i sprječava razvoj zaraznih bolesti. No, nažalost, ova vrijedna ptica je ugrožena te je važno zaštiti svaku jedinku. Tu u pomoć dolazi Beli, Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove. Za bjeloglave supove nude hranu, zaštitu i medicinsku skrb, a za posjetitelje, zanimljive edukativne radionice o ovim prekrasnim životinjama. Ljetovanje na Cresu je zanimljivo jer na plaži možete vidjeti ove velike ptice kako lete iznad vas umjesto galebova.

Bjeloglavi sup | foto: Pixabay (ilustracija)

Kolovoz je lagano pri kraju, ali ostatak osmog mjeseca i dalje je prilika učenicima da uživaju na ljetovanju i kupanju na moru. Ipak zasad još ne trebaju razmišljati ni o prošlom ni o nadolazećem školskom gradivu. Gradivo predmeta poput Biologije, gdje učenici sedmog razreda imaju posebnu udžbeničku lekciju posvećenu pticama. Većinom leteći kralježnjaci, ptice su druga najrazvijenija i najkompleksnija skupina životinja nakon sisavaca.

Bjeloglavi supovi na Cresu: Školsko gradivo kao dašak atrakcije kupanju na moru

Među brojnim vrstama ptica, jedna od posebno zanimljivih vrsta ptica je i bjeloglavi sup. Ova ptica se zna spomenuti i na satovima Geografije jer je ugrožena vrsta koja u Republici Hrvatskoj voli obitavati na otoku Cresu. Stoga, ako želite još se malo okupati na moru, a pritom i doći u živi susret s bjeloglavim supom o kojemu ste ponešto čuli ili ćete tek čuti u učionici, Cres je dobra kombinacija ljetnih radosti i školskog gradiva.

Kako se i sama Turistička zajednica Cresa voli hvaliti, ovaj otok na Kvarneru je jedno od rijetkih preostalih staništa ovog rijetkog, velikog strvinara. Gnijezde se na liticama izravno pod morem te ih se može vidjeti kako lete iznad otoka. Na zračnim strujama traže hranu. Dok u zarobljeništvu bjeloglavi supovi dožive i 40 godina, u prirodi im je životni vijek malo kraći. Odrasle ptice teže čak 12 kilograma, a raspon krila im može biti čak 280 centimetara.

– Bjeloglavi supovi avanturističkog su duha. Mlade ptice otisnu se na višegodišnje veliko putovanje tijekom kojeg lutaju Europom, Afrikom, i Bliskim Istokom, dok ne dosegnu spolnu zrelost u dobi od pet godina. Bjeloglavi supovi s Cresa uočeni su na područjima od Afrike do Švedske. Nakon velikog putovanja vrate se kući gdje pronađu partnera i sagrade gnijezdo. Bjeloglavi supovi imaju doživotnog partnera. Jedan par dobije jedno jaje godišnje, obično usred zime. Ptić se izlegne nakon 110-120 dana, a na proljeće uči letjeti, opisali su iz Turističke zajednice Cres životni ciklus ovih prekrasnih, iako nekima zastrašujućih ptica.

Izdvojeni članak

Ove godine ste učili o žarnjacima i koraljima? Na ovom otoku možete doživjeti gradivo na način koji ćete pamtiti

Samo 120 parova: Brojnost važnih strvinara pada

Upravo je učenje letenja najriskantnije razdoblje za ove ptice čije je gnijezdo izravno nad morem. Brojni ptići ne uspiju poletjeti i padnu u more. Iako bi inače to značilo smrt, na njihovu sreću, na Cresu djeluje i Beli, Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove. Tijekom ljeta, odnosno od prvog lipnja pa sve do 31. kolovoza, otvoreni su za posjetitelje cijelog tjedna, a preko godine posjetiteljima je ulaz zabranjen jedino ponedjeljkom. Njihovi volonteri dežuraju ispod gnijezda bjeloglavih supova te spašavaju ptiće koji padaju u more. U svom centru na sjeveru otoka, nude im mjesto za oporavak i hranu. Posjetiteljima omogućuju gledanje bjeloglavih supova iz prve ruke te ujedno nude i više zanimljivih podataka o ovim životinjama.

Sama zaštita bjeloglavih supova na Cresu, posljednje populacije ovih životinja u Hrvatskoj, krenulo je s ustanovom ‘Eko-centar Caput Insulae-Beli’ od 1993. do 2012. godine. Aktualni je centar krenuo s radom 2014. godine.

– Na kvarnerskim otocima gnijezdi se svega 120 parova bjeloglavih supova, a Javna ustanova „Priroda“ u suradnji s Udrugom BIOM provodi obilazak kolonija u više navrata tijekom godine kako bi se saznao broj gnijezdećih parova i uspješnost gniježđenja bjeloglavih supova za tekuću godinu. Obilazak kolonija vrši se s morske strane plovilom. Tom se prilikom vrši i prebrojavanje aktivnih gnijezda, odnosno ptića koji se opernate. Dugoročni monitoring populacije važan je radi dobivanja informacija o trendu, odnosno utvrđivanja je li populacija stabilna ili njena brojnost raste odnosno pada. U zadnjih nekoliko godina uočen je trend pada brojnosti gnijezdećih parova. Najveći izazov je manja dostupnost hrane, strvina, zbog smanjenja tradicionalnog ekstenzivnog ovčarstva i stočarstava te nižeg mortaliteta stoke uslijed bolje veterinarske skrbi. Podatak da je na otoku Cresu početkom 20. stoljeća uzgajano 60.000 ovaca, a danas se uzgaja 15.000, ukazuje na značajno smanjenje izvora hrane u prirodi, pojasnili su iz Centra Beli kako provode nadzor ovih ptica.

Izdvojeni članak

Učili ste o glagoljici i Bašćanskoj ploči? Ovdje se možete kupati i tražiti slova staroslavenskog pisma

Briga o pticama i edukacija za ljude: Za odrasle i školarce

Kao lešinari, bjeloglavi supovi su važni u prirodi upravo zato jer se hrane strvinama i time sprečavaju razvoj bolesti koje bi se razvijale tijekom raspadanja trupla. Oporavilište za mlade ptice je iznimno važno jer bez njega, čak 75 posto bjeloglavih supova bi moglo poginuti kao ptići. S obzirom na to da spolnu zrelost postižu tek s pet godina i liježu jedno jaje, to bi moglo biti doista kobno za njihovu populaciju.

Uz ptiće, ponekad pomoć trebaju i odrasli supovi. Ozljede, iscrpljenost ili pothranjenost, prijeti i mlađima i starijima. No, svi su dovedeni u oporavilište u kojemu ih čeka veterinarska njega, pregledi i ovisno o potrebi, terapije. Svi štićenice oporavilišta vraćaju se u prirodu nakon što ozdrave. Također, na Cresu se nalazi jedno od dva hranilišta za supove. Drugo je locirano u Parku prirode Učka. Hranjenje supova prilika je i za bilježenje njihovih podataka, barem za one ptice koje su označene krilnim markerima ili nožnim plastičnim prstenovima. Ako i sami želite pomoći u očuvanju bjeloglavih supova, možete se uključiti u volonterski program Centra Beli, a svi posjetitelji o ovim životinjama mogu naučiti u Centru više i kroz edukativne radionice.

Izdvojeni članak

Zadatak dana: Znate li koji se otok htio riješiti zmija pa si stvorio probleme?

– Jedna od zadaća Centra je provođenje edukativnih programa s ciljem promocije i očuvanja prirodnih vrijednosti Tramuntane i otoka Cresa. Edukativni programi provode se kroz radionice namijenjene djeci, lokalnom stanovništvu i zainteresiranim grupama posjetitelja. Za sudjelovanje na radionicama potrebna je prethodna najava i dogovor s osobljem Centra, a za sve sudionike radionica uključen je besplatan obilazak izložbi Centra. Centar nudi nekoliko radionica namijenjenih i prilagođenih prvenstveno djeci osnovnoškolskog uzrasta. No i svi ostali zainteresirani, kao i oni koji žele saznati nešto više, dobro su došli. Tijekom cijele godine u ponudi Centra je radionica ‘Creski orli’ namijenjena osnovnoškolskom uzrastu (1.-8. razred). Radionica je osmišljena kako bi se na interaktivan i zabavan način djeci omogućilo usvajanje znanja o bjeloglavim supovima, njihovom zanimljivom načinu života, ugroženosti te nužnosti njihove zaštite i očuvanja. Radionica se provodi u prostorijama Centra u trajanju od 45 minuta, ističu iz Centra Beli.

U svakom slučaju, Cres je destinacija koja i u ovim zadnjim tjednima kolovoza može biti super destinacija za ljetovanje, gdje ujedno možete doznati više o ptici koja se spominje tijekom školskog gradiva. Potencijal za povratak u školu sa super pričama za svoj razred je ogroman. Svima na moru tijekom ležanja na plaži iznad glave proleti pokoji galeb. Ali, koliko ljudi može reći da je iznad njih letio bjeloglavi sup?