Učenje jezika nije samo za sporazumijevanje: Koristan je za borbu protiv gadne bolesti
Učenje jezika uvijek je praktično zbog lakšeg sporazumijevanja. No, indijski znanstvenici u svojim istraživanjima nalaze još jednu korist. Čini se da znanje više od jednog jezika pomaže i u izbjegavanju demencije. U Indiji se ovakva istraživanja provode više od desetljeća. 2013. je utvrđeno da je znanje više jezika, u smanjenju rizika od demencije značajniji faktor od materijalne i općenite obrazovne pozadine pacijenta. No, rezultati pokazuju i da višejezičnost ne znači izbjegavanje demencije, ali svakako može značajno odgoditi razvoj bolesti.
Foto: srednja.hr
U moru domaćih narodnih izreka, ima i jedna koja kaže ‘koliko jezika govoriš, toliko vrijediš’. To je uvijek bila dobra motivacija za učenje što više jezika, ne samo hrvatski ili eventualno engleski. Naposljetku, u mladim danima je ionako najlakše uhvatiti nova znanja. K tome, znanstvenici su nedavno dali još jaču motivaciju za učenje jezika, od kojih učenici i studenti mogu imati koristi i u budućnosti. Sudeći prema istraživačima iz Indije, njihovog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje i neuroznanosti, Ljudi koji su učili više jezika imaju manji rizik od demencije u starosti. njihov rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia.
– Prevalencija demencije bila je veća kod jednojezičnih (4,9 posto) nego dvojezičnih (0,4 posto), ističe se u radu indijskih stručnjaka.
U Indiji se više jezika uči na ulici, u Europi samo u školi
Ovi su znanstvenici svoje istraživanje proveli odlazeći od vrata do vrata u gradu Bangaloreu. Riječ je o lokaciji na jugu države koje je prepoznao kao indijsko sjedište informacijske tehnologije. U posjetu ovoj sredini, istraživači su naveli i da tamo osobe koja govore samo jedan jezik imaju više ‘blagih kognitivnih oštećenja’ nego osobe koje govore dva jezika. Konkretno, oštećenja su zabilježena kod 8,5 posto jednojezičnih osoba, a kod dvojezičnih, u svega 5,3 posto osoba koje su obuhvaćene ovim istraživanjem.
Dok je ova studija zahvatila medijsku pozornost, ovo nije prvi put da se znanje jezika povezuje sa smanjenim rizikom od Alzheimera. I to upravo u Indiji. Tako je, portal Live Science još 2013. godine pisao o sličnom radu britanskih i indijskih znanstvenika. Prema njihovim rezultatima, pacijenti s demencijom koji su govorili dva jezika, oboljeli su u prosjeku od ove bolesti 4,5 godina kasnije od pacijenata koji su znali samo jedan jezik. Zbog toga je jedan od suautora tog istraživanja, dr. Thomas Bak sa Sveučilišta u Edinburghu upozorio da učenje jezika ne može zaustaviti demenciju, ali je može ‘značajno odgoditi’.
– U Indiji učite jezike od rane dobi, od susjeda na ulici. U SAD-u i Europi, većina ljudi u pravilu uči drugi jezik u školama. Optimističan sam, rekao bih da nikad nije kasno naučiti drugi jezik kako biste do neke razine od toga imali kognitivne koristi, komentirao je Bak rezultate istraživanja, prenosi livescience.com.
Govorenje više jezika: Korisno kao plivanje, samo za um
Ovo istraživanje iz 2013. godine je provedeno na uzorku od 648 ljudi. Prosječna životna dob im je bila 66 godina te su svi imali neki oblik dijagnosticirane demencije. Između ostalih, to je uključivalo Alzheimerovu bolest ili primjerice, vaskularnu demenciju, koja nastaje zbog smanjenog protoka krvi u mozak. U tom uzorku, skoro 400 pacijenata je govorilo barem dva ili više jezika, što je u Indiji sasvim normalno. No, pritom su mnogi bili i nepismeni. Zbog toga je vodeća voditeljica ove studije, Suvarna Alladi s indijskog Nizamovog instituta medicinskih znanosti istaknula da je znanje više jezika korisna zaštita od demencije, neovisno o materijalnoj ili obrazovnoj pozadini pacijenta. Njen koautor Bak je dodatno istaknuo da učenje više jezika čini umu što plivanje čini tijelu.
– Svaka fizička aktivnost je dobra za tijelo. Ali, plivanje poglavito pruža balansiranu tjelovježbu s manje ozljeda. Slično tome, jezik, u usporedbi s slagalicama, čitanjem i drugim aktivnostima, nudi temeljitu vježbu za mozak. Kada se prebacujemo s jednog jezika na drugi. mozak mora procesuirati drugačije riječi i zvukove i općenito raditi u potpuno drugim okolnostima sintakse i društvenih normi. Time se dotiču različite regije mozga, zaključio je škotski znanstvenik.
