Uoči prosvjeda stručnjaci iz DHMZ-a pojasnili kako će Hrvatska izgledati 2050. godine
Mapa koja bilježi prosvjede učenika protiv klimatskih promjena, School Strike 4 Climate Change, kaže kako će se štrajk učenika ovoga petka, 15. ožujka, održati u 1.325 gradova kroz 98 zemalja svijeta. U pojedinim zemljama školarci petkom prosvjeduju već mjesecima, a ovoga će im se u tom globalnom eko-pokretu pridružiti i hrvatski vršnjaci. Sve je krenulo kada je zagrebački prosvjed za klimu organizirala maturantica Laura Skala, a onda su vlastiti događaj pokrenuli i učenici iz Splita, Pule i Varaždina. Kontaktirali smo nekolicinu stručnjaka, između ostaloga i iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i zamolili ih da nam pojasne što se točno događa s klimom kao i da nam otkriju podržavaju li ovaj globalni pokret za klimu.
Lidija Srnec; Ivan Güttler| screenshot: NovaTV; HRT
Da više ne žele sjediti doma, ‘skrolati’ društvene mreže i na njima samo ‘lajkati’ fotografije s prosvjeda svojih vršnjaka diljem svijeta, odlučili su učenici u četiri hrvatska grada. Ovoga petka pridružit će se globalnom eko-prosvjedu School Strike 4 Climate Change kojime donositelje važnih odluka žele upozoriti na klimatske promjene i tako pokušati spasiti vlastitu budućnost. Kažu, nema smisla učiti ako nema budućnosti u kojoj će to znanje iskoristiti.
‘Neka to ne bude izlazak na prosvjed radi izlaska’
Situacija s klimom, prema procjenama stručnjaka, bit će još lošija, upozorava na to i klimatologinja mr. sc. Lidija Srnec iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
– Promjene klime koje se sada događaju, bit će prema svim dostupnim scenarijima značajno veće sredinom, odnosno krajem stoljeća. To je vremenska skala koja mora biti bitna današnjim učenicima. Oni i njihova djeca suočavat će se s većim izazovima nego li ih mi imamo danas. Upravo iz tog razloga, oni danas moraju širiti znanja iz ovog područja. Postoje neke naznake edukacije u tom smjeru. Nadam se da će Ja raSTEM program za darovite učenike u osnovnim školama, zaživjeti i u redovnom programu. Posljednjih godina pojedine udruge sudjeluju u projektima vezanim uz edukaciju srednjoškolaca na području klimatskih promjena, što je jako dobro, ističe Srnec.
Pitali smo ju i podržava li prosvjede učenika za klimu, na što odgovara potvrdno i napominje kako bi riječi Grete Thunberg koja je pokrenula čitavu stvar ‘trebale zamisliti svakog tko imalo razmišlja o budućnosti a ima mogućnost odlučivanja’.
– Smatram da je to način kako učenici mogu ukazati na postojeće probleme koji će se u budućnosti pojačati ako se nešto konkretno ne poduzme. Pri tome treba znati da učenici moraju biti dobro informirani i osobno razumjeti oko čega prosvjeduju. Neka to ne bude izlazak na prosvjed radi izlaska, već iz stvarnih i iskrenih razloga, naglašava Srnec.
Ova tema na život mladih utječe danas i utjecat će za 30 godina
Iako brojni skeptici na prosvjed učenika gledaju s podsmjehom i komentiraju kako se po ovom gorućem pitanju ne može poduzeti ništa, to baš i nije tako. Prema riječima naše stručne sugovornice, Hrvatska zapravo može učiniti puno toga kada je riječ o klimatskim promjenama.
– Hrvatska može učiniti dosta toga. Za početak usvojiti dokumente koji već neko vrijeme stoje pripremljeni za raspravu. Strategija niskougljičnog razvoja kao i Strategija prilagodbe klimatskim promjenama s akcijskim planom su dokumenti koji bi trebali regulirati puno sektora i aktivnosti u Hrvatskoj. Trebali bismo koristiti više prirodnih izvora energije. Primjerice, zemlja smo bogata sunčevom energijom. Zašto to ne iskoristiti puno više?, kaže nam Srnec.
Prosvjed podržava i njen kolega iz DHMZ-a, dr.sc. Ivan Güttler. Siguran je, kaže, kako će kod nekih učenika time snažno porasti osjećaj odgovornosti prema zdravlju klimatskog sustava te da će biti generatori promjena u svojoj okolini.
– Ova tema bi trebala biti važna učenicima zato što direktno utječe na kvalitetu njihovog života danas kao i za 30 godina, smatra Güttler.
Kako bi Hrvatska mogla izgledati 2050. i 2100. godine?
Güttler: ”Trenutno smo na putanji za puno topliji svijet od 1,5 stupnja u odnosu na kraj 19. stoljeća. Kroz 21. stoljeće ćemo u svakom slučaju vidjeti više ekstremnih vremenskih događaja koji će ometati funkcioniranje društva te će se povećati rizik od požara, poplava, novih bolesti i problema u proizvodnji hrane i energije. Iako ih ne možemo izbjeći, učestalost, jačinu i trajanje takvih problema možemo bitno smanjiti sa što nižim globalnim zagrijavanjem.”
Odlaganjem rješavanja problema rast će troškovi kasnijeg rada na njemu
Oba naša sugovornika s DHMZ-a potvrđuju kako je jedan od faktora koji utječe na klimatske promjene i onaj ljudski, što su već i potvrdila brojna znanstvena istraživanja.
– Kada govorimo o klimatskim promjenama u zadnjih 150 godina, glavni i najjači uzročnik su ljudske aktivnosti. Ranije u povijesti to nije bio slučaj, a tada su promjene u klimatskom sustavu išle mnogo sporije. Kada bi mi rekli koji znanstvenici tvrde suprotno, ja bih osobno pročitao i pokušao razumjeti njihove argumente i dokaze. S druge strane, glavna veza između fosilnih goriva i globalnih klimatskih promjena je jasno potvrđena u velikom broju neovisnih istraživanja. Danas klimatolozi pokušavaju na sličan način razjasniti lokalne klimatske promjene na razini grada ili regije, gdje su procesi puno složeniji i postoji potreba za novom generacijom mladih istraživača, ističe Güttler.
Ulaganje na dugoročne staze, edukacija i motivacija te primjena stečenih znanja, tehnologija i korištenje obnovljivih izvora energije – sve su to moguće alternative za spas klime, smatra meteorologinja Srnec. Da postoji čitava lepeza postojećih tehnologija i rješenja koje mogu primijeniti pojedinci, kompanije i država, tvrdi i njen kolega.
– Danas nažalost nemamo društveni konsenzus oko načina kako smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i negativne posljedice njihovog korištenja. Sa svakom godinom odlaganja rješavanja, rast će troškovi kasnijeg rada na ovom problemu, zaključuje Güttler.
Sve o prosvjedima učenika diljem hrvatske čitajte u člancima na srednja.hr dostupnima u rubrici Ekologija.
