Hrvatska, odnosno Zagreb i Rijeka bit će 2016. domaćini Europskih sveučilišnih igara, popularno zvane Europske univerzijade. No, prije toga ove godine nas očekuju Europske sveučilišne igre u Rotterdamu te naredne Univerzijada u Gwangju u Južnoj Koreji. U tekstu donosimo razlike između kontinentalnog studentskog sportskog natjecanja te svjetskog, kao i uvjete za nastup na jednom i drugom.
Hrvatski gradovi Rijeka i Zagreb bit će domaćini Europskih sveučilišnih igara, odnosno inačice kontinentalne Univerzijade. Prije toga uspješne hrvatske sportaše očekuju ovogodišnje Europske sveučilišne igre u Rotterdamu te naredne sezone Univerzijada u Gwangju u Južnoj Koreji. No, koji su uvjeti za nastup na svakom od ovih međunarodnih studentskih igara, provjerili smo kod glavnog tajnika Hrvatskog akademskog sportskog saveza Ronalda Štrumbergera.
Na Europskom sveučilišta, na svjetskom reprezentacije
Kada je riječ o ograničenjima, na Europskim sveučilišnim igrama mogu nastupiti sportaši stari između 17 i 28 godina uz uvjet da su studenti ili čak ako su diplomirali u tijeku prethodne akademske godine (unutar koje su osigurali nastup na natjecanju). Na svjetskim univerzijadama ne postoje ovakva pravila za pojedince, nego je jedini nezaobilazni kriterij činjenica da ste student.
No, za kolektive malo je pravilnik različit za Europske sveučilišne igre te za Univerzijadu.
– Na Univerzijadu se šalje reprezentacija pojedine zemlje ili pojedinac koji je zadovoljio postavljene norme. Dakle, na ovom je natjecanju bitno državljanstvo, dok na Europskim sveučilišnim igrama pojedinu zemlju predstavlja sveučilište ili više njih. Dakle ako neki student iz Engleske dođe studirati na zagrebačko Sveučilište, može nastupiti na ovom kontinentalnom natjecanju. Na Univerzijadi ne bi mogao, pojasnio nam je Štrumberger.
Tako će Hrvatsku u Rotterdamu predstavljati zagrebačko Sveučilište. Pojedina zemlja može poslati i više od jednog sveučilišta pa se tako na Europskim sveučilišnim igrama u Zagrebu i Rijeci očekuju sudionici iz najmanje 30, a najviše 45 zemalja, odnosno 200-ak sveučilišta.
U Rotterdamu 10 sportova, a u Rijeci i Zagrebu čak 16
Kada smo se dotakli već uvjeta i pravila za nastupanje na kontinentalnim i svjetskim univerzitetskim igrama, postoje sportovi koji su obvezni, te opcionalni.
Na Europskim sveučilišnim igrama obvezno je 8 sportova, a to su: badminton, košarka, nogomet, futsal, rukomet, tenis, stolni tenis i odbojka.
Rotterdam se odlučio za dva dodatna sporta, a to su veslanje i rugby 7’s.
– Kod nas će se natjecanja održati u 16 sportova plus još dva, odnosno stolni tenis i plivanje za studente s invaliditetom, rekao nam je Ronald Štrumberger.
Recimo na prošlogodišnjoj Univerzijadi u Kazanu u Rusiji, uz 13 obveznih sportova, domaći akademski savez se odlučio uvesti još 14 dodatnih sportova. Time je sebi osigurao i veliku premoć u broju osvojenih odličja u odnosu na prvog pratitelja Kinu.
