Veganstvo u menzama za vrijeme studija: Problemi i savjeti
Studentima često raspored predavanja diktira koliko brzo i gdje moraju jesti pa su tako osuđeni na jedenje u menzama. Međutim, nije svima jednako lako jer većinom nedostaje veganske hrane, radi čega je veganska populacija nezadovoljna. Razgovarali smo s nekoliko studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu o njihovim iskustvima. Oni su se požalili na većinu menzi, ali su u cijelom iskustvu ipak uspjeli naći pozitivne strane.
Piše: Marta Matković
foto: Marta Matković
Iako se često pretpostavlja da je veganstvo skupo, oni ističu da s tim aspektom svog životnog stila nemaju problema. Čak štoviše, za hranu im je potrebna jednaka količina novaca kao i ostalim studentima. To dokazuje i njihov ekonomski status, za kojeg su svi studenti, osim jednog, rekli da je prosječan. Jedan ga je opisao ispodprosječnim.
Menze nisu fleksibilne
Iako im je veganstvo novčano izvedivo, kažu da najčešće kupuju u trgovinama jer u menzama često nailaze na razne prepreke.
Marin (30), student anglistike i rusistike, požalio se na SC i Radić. Tamo često ima problema jer hranu s menija ne može kombinirati onako kako želi. Meniji nisu fleksibilni pa tako, na primjer, ne može umjesto proizvoda koji sadrže vrhnje tražiti krpice sa zeljem. Umjesto toga mora kombinirati razne priloge. Problem je i u tome što ima dana kad nema ništa vegansko za uzeti pa je primoran tražiti vegetarijansku opciju. Naglašava da ipak ne bi pojeo mliječne proizvode, već neki pohani odrezak od povrća.
Matej (25), student arheologije i muzeologije, požalio se na netransparentnost jelovnika.
– Općenito hrana u menzama nije namijenjena za vegane te se trebam prethodno informirati što je na jelovniku, rekao nam je Matej.
Svoje iskustvo s menzama je negativno ocijenila i Magdalena (20), studentica kroatistike i fonetike. – Većina stvari nije pečena ili napravljena na ulju već na masti ili maslacu, povrtna juha sadržava meso pa nam ostanu tri do četiri namirnice od cjelokupnog asortimana, što ne samo da nije zdravo vrtit u krug, već svakome dojadi nakon nekog vremena, požalila nam se Magdalena.
Menzama je potrebna promjena
– Bilo bi super kada bi bilo veganskih kolača i kada bi općenito bilo zdravijih opcija. Ok, ima povrća, ali nema neš healthy meal opcija, rekao je Marin. Također, on bi volio i kad bi u menzama mogao vidjeti više veganske hrane, primjerice seitan, tempeh, tofu, neke žitarice kao što su heljda, ječam, pir i proso. Volio bi vidjeti i veganski meni.
Radi nepostojanja veganskog menija, menze izbjegava i Katarina (20), studentica sociologije i rusistike. Dodaje da često u menzama nema hrane koju bi mogla jesti pa čak ni među prilozima.
No, nije svugdje isto s prilozima. Karlo (25), student filozofije, pohvalio je menzu na Cvjetnom radi velikog izbora koji se tamo često može pronaći. Iako mu je ta menza najbolji izbor, i u njoj postoje uobičajeni problemi. Primjerice, Karlo bi volio kad bi na Cvjetnom i u ostalim menzama mogao imati na izbor hranu koja nije primarno sastavljena od ugljikohidrata i kad povrće većinom ne bi bilo pohano ili masno. Smatra i da je dnevno ograničenje na tri priloga i jedan meni za vegane loše jer se često od toga ne mogu najesti, pogotovo jer meni uopće ne mogu ni uzeti. FER-ovu i FSB-ovu menzu ocijenio je najlošijima jer prva, kaže, veganima gotovo nikada ne može ponuditi ništa osim pomfrita, a u drugoj nema čak ni vegetarijanskog menija.
Veganski savjeti za početnike
– Idite svojim tempom. Netko postaje vegan preko jednog dana, nekome treba spora tranzicija s postupnim izbacivanjem životinjskih proizvoda. Na prvu, veganstvo izgleda jako skupo jer prva asocijacija na veganstvo obično budu skupe vege kobasice, sirevi i indijski oraščići, a zapravo temelj veganske prehrane jesu najjeftinije namirnice (voće, povrće i mahunarke). Postoji mnogo veganskih Facebook grupa s mnogo recepata, savjeta kako proći što jeftinije pri kupnji, kako ”veganizirati” neveganska jela. A ako nekome fali motivacija za prelazak, internet je pun dokumentaraca koji prikazuju zašto je veganstvo najbolja odluka koju možeš donijet za životinje, sebe i planet, rekla je Katarina.
Magdalena nam je rekla nešto više o nabavci hrane. – Kupujem namirnice u dućanu, na tržnici i donosim povrće od doma – veganska hrana nije ništa skuplja od bilo koje druge! Jedini savjet koji mogu dati studentima veganima je da ne odustaju od plemenitih namjera koje imaju, da sami sebi pomognu kuhanjem vlastitih obroka kada god su u mogućnosti te da nastoje kupovati dugotrajne namirnice i pametno ih rasporediti. Krumpir često spašava živote!, zaključila je Magdalena.
