Veliki hrvatski sportaši se prisjetili zagrebačke Univerzijade iz 1987. godine
U Ljubljani je odlučeno da će Hrvatska po drugi put biti domaćin univerzitetskih igara. Prvi put 1987. godine svjetskoj je Univerzijadi bio domaćin Zagreb, a 2016. ovoga puta Europskoj univerzijadi, zajedničku će organizaciju imati glavni grad Hrvatske i Rijeka. Očekuje se dolazak preko 4000 studenata iz 45 zemalja. Te 1987. godine mnoštvo sportskih i civilnih objekata izgrađeno je u Zagrebu, a cijeli grad je disao uz natjecanje. Pitali smo dva vrsna sportaša, koji su sudjelovali na tadašnjem natjecanju za njihove impresije. Igor Šarić bio je srebreni u tenisu, dok je Perica Bukić s vaterpolo reprezentacijom tadašnje zemlje osvojio broncu.
Igor Šarić na Univerzijadi u Zagrebu (iz osobne kolekcije)/ Foto: Radiša Mladenović
Zagreb će nakon 1987., po drugi put biti domaćin univerzitetskih igara. Ovoga puta u ugostit će Europsku univerzijadu zajedno s Rijekom, a očekuje se preko 4000 studenata iz 45 europskih zemalja s 250 sveučilišta. Prije 26 godina organizacija Univerzijade, promijenila je izgled Zagreba, a interes publike i medija bio je ogroman. Povodom subotnje odluke da će Hrvatska 2016. ponovno ugostiti ovo natjecanje, ovoga puta s kontinentalnim predznakom, pitali smo srebrenog tenisača iz 1987. Igora Šarića, te brončanog vaterpolista Pericu Bukića da se prisjete tadašnjeg natjecanja te atmosfere oko njega.
Od gradnje objekata za Univerzijadu, počeli veliki uspjesi zagrebačkih sportaša
Dopredsjednik Hrvatskog vaterpolo saveza Perica Bukić i čovjek koji je u ovom sportu osvojio sve moguće trofeje u reprezentativnoj i klupskoj karijeri, sudjelovao je i na dvije Univerzijade. U japanskom Kobeu 1985. godine bio je viceprvak, a u Zagrebu 1987. brončani s reprezentacijom Jugoslavije. Podijelio je s nama svoja sjećanja iz tog doba.
– Poseban je naboj bio nastupati na domaćem terenu. Tadašnja Univerzijada u Zagrebu, bila je kao male Olimpijske igre. Probudio se jedan cijeli sportski duh, izgrađeno je niz objekata, među njima i plivalište na Savi, koje se evo već 26 godina koristi, a posebno je bitno za nas vaterpoliste. Važno je naglasiti da je organizacija univerzitetskih igara, dala i veliki sportski zamah, pa su zagrebački klubovi ostvarili velike uspjehe u narednim godinama, rekao nam je Perica Bukić.
Naime VK Mladost je 1989. i 1990. bila europski prvak, a Cibona koja je također tada dobila dvoranu, osvojila je Kup kupova 1987., te prvenstvo Jugoslavije.
Na Univerzijadi 1987. sudjelovalo oko 5500 tisuća sportaša, najuspješniji studenti iz SAD-a
– Većina nas koji smo činili vaterpolsku reprezentaciju tadašnje zemlje, bili smo studenti, a kako smo već u Los Angelesu osvojili zlato na Olimpijadi, pa onda u Kobeu na Univerzijadi srebro, velika su očekivanja bila od nas u Zagrebu. Međutim Talijani su nas, ako se dobro sjećam pobijedili u polufinalu, pa smo tako na kraju uspjeli doći do bronce, govori nam Bukić.
‘Mi smo poznati kao dobri domaćini i 2016. univerzitetske igre ne sumnjam da će biti top’
Bukić je 1985. godine bio brucoš na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a uz mnoštvo natjecanja najviše razine koja je prolazio, uspio je diplomirati 1991. godine.
– Univerzijada u Zagrebu nije imala veliki rezultatski značaj za nas, jer nas je odmah poslije čekalo Europsko prvenstvo u Strasbourgu, ali domaći teren i izniman interes medija i gledateljstva, stvorili su posebne osjećaje, prisjeća se Perica Bukić.
Osvrnuo se i na ponovno domaćinstvo jednom velikom studentskom natjecanju koje je Hrvatska dobila, a povodom kojeg smo i tražili velikana hrvatskog vaterpola da se prisjeti prve Univerzijade.
– Dugo godina Rijeka pokušava dobiti jedno veliko natjecanje, poput Mediteranskih igara ili Univerzijade, tako da mi je drago da su napokon uspjeli. Inače mi smo poznati kao dobri domaćini, tako da ne sumnjam da će i ove igre biti top. Većina objekata već je izgrađena, ali se nadam da će ovo biti prigoda da se renoviraju, a usput izgradi još poneka dvorana i plivalište koji će se onda moći koristiti za profesionalni, a svakako i rekreativni sport, naglašava Bukić.
Mini Olimpijsko selo na Mladosti
Svoje impresije i sjećanja s nama je podijelio i sadašnji izbornik teniskih reprezentacija Hrvatske do 16 i do 18 godina, te pomoćnik Davis Cup izbornika Igor Šarić. Na Univerzijadi 1987. godine osvojio je srebreno odličje u tenisu.
– Vežu me jako lijepe uspomene za Univerzijadu. To je bilo moje prvo veliko natjecanje i ujedno veliko iskustvo za mene. Na Mladosti je bilo mini Olimpijsko selo, gdje su sportaši zajedno objedovali, pa su se onda također zajedno vozili busevima do sportskih borilišta. Sjećam se da smo se mi tenisači vozili, sa skakačima u vodu. Bilo je čast biti dio Univerzijade, svi su živjeli za nju. Moja sadašnja supruga, bila je tada volonter, kao i veliki broj drugih srednjoškolaca i studenata, a nagrada je bila svega, majica, hlače ili trenirka, govori nam Šarić.
U finalu teniskog turnira Šarića, koji je bio student Kineziološkog fakulteta pobijedio je također tada jugoslavenski tenisač Bruno Orešar.
– Na teniskom turniru sudjelovalo je ili 128 ili 96 igrača, nisam sasvim siguran. Među njima i kasniji poznati tenisači Slovak Stankovitz, Chaki s Tajlanda i Bruno Orešar, koji me je pobijedio u finalu. Na Univerzijadu sam se plasirao osvojivši državno prvenstvo te, ali i prethodne godine, objašnjava Igor Šarić.
Prilika za neiskorištene sportske objekte
Dok je Perica Bukić izrazio zadovoljstvo kako su kasnije korišteni sportski objekti na Mladosti, Igor Šarić nije do kraja zadovoljan kako su iskorišteni teniski tereni na Šalati nakon 1987.
– Teniski tereni koji su nanovo izgrađeni za potrebe Univerzijade, već dugo su zapušteni. Još je 1989. godine održano jedno državno prvenstvo i to je bilo sve. Mi imamo na Šalati centralni teren s tribinama na kojim bi se mogao igrat i Davis Cup, ali je zapušten. Nadam se da će domaćinstvo Europske Univerzijade biti prilika da se objekti vrate u red i funkciju, govori Šarić.
Izrazio je na kraju i Perica Bukić svoje nade i očekivanja.
– Ova Univerzijada koja predstoji, može znatno podići svijest o važnosti sporta kao prevencije uličarenju i porocima, te pridonijeti da se veći broj građana uključi u neke sportske aktivnosti, zaključuje Bukić.
