Veliko istraživanje HRT-a: Provjerite koliko je učenika u Hrvatskoj uključeno u organiziranu školsku prehranu
Redakcija obrazovanja i znanosti Hrvatske radiotelevizije provela je opsežno istraživanje o organizaciji školske prehrane u hrvatskim školama. Istraživanjem je zaključeno kako je i po pitanju organizacije prehrane situacija u nas dosta neujednačena u različitim sredinama, a od ukupno 321 tisuće učenika, tek je 60 posto njih uključeno u školsku prehranu.
foto: pixabay
– Države koje imalo drže do svojih učenika i do obrazovnog sustava smatraju da zdrava prehrana utječe na njihov školski uspjeh. Ja bih samo izvela jedan zaključak iz ovih stotinu papira koje imamo i pristiglih podataka, a to je da kakav nam je školski sustav u Hrvatskoj – neujednačen, nisu jednaki standardi u svim sredinama, zapravo to je preslika i naše školske prehrane, zaključak je kojeg je odmah na početku predstavljanja rezultata iznijela novinarka HRT-a Sunčica Findak, koja je sa svojim kolegama iz redakcije obrazovanja i znanosti izradila opsežno istraživanje pod nazivom ‘Prehrana u školi’.
Dodatno je pojasnila kako je u Hrvatskoj, s obzirom na to da je osnovna škola obavezna za sve, u osnovnim školama i organizirana školska prehrana. Srednja škola je neobavezna pa u skladu s time niti prehrana nije organizirana.
Od 321 tisuće učenika, 60 posto uključeno je u školsku prehranu
U svome istraživanju HRT-ova redakcija došla je do otkrića kako od 898 osnovnih škola njih 747 ima školsku kuhinju. Najmanje matičnih škola sa školskim kuhinjama je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. Od 1.188 područnih osnovnih škola 465 ima školsku kuhinju. Najmanje djece ima organiziranu prehranu u područnim školama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Požeško-slavonskoj županiji i Virovitičko-podravskoj županiji. U Hrvatskoj je od ukupno 321 tisuće učenika, 60 posto uključeno u školsku prehranu, dok ih 83 posto ima organiziranu prehranu jedanput tijekom dana, a 16 posto dva ili tri obroka tijekom dana.
Što se tiče financiranja te prehrane, u 58 posto slučajeva roditelji sami financiraju školsku prehranu. U 22, 9 posto slučajeva prehrana je sufinancirana od strane lokalne samouprave i slično, a u 18,95 posto slučajeva školska je prehrana u cijelosti financirana za učenike. U 30 posto škola djeca su sudjelovala u kreiranju jelovnika, a u 10 posto slučajeva roditelji djeci daju dodatan džeparac pa si oni sami tako priušte nezdravu hranu.
Situacija oko prehrambenih navika srednjoškolaca – alarmantna!
Priča oko prehrambenih navika srednjoškolaca, koji uglavnom nemaju organiziranu školsku prehranu, nešto je drugačija.
– Stručnjaci kažu, što se tiče prehrambenih navika i prehrane naših srednjoškolaca, situacija je alarmantna, dakle hrane se svakako. Za shemu školskog voća i povrća za koju su se mogle prijaviti sve škole, prijavilo se njih 1.119, dakle mogle su se prijaviti i srednje škole. Međutim, nisu se sve prijavile i to bi im bio jedan, recimo, zdravi školski obrok, kaže Findak.
Napominje i kako su stručnjaci naglasili da djeca srednjoškolske dobi moraju voće konzumirati tri puta dnevno, što naši srednjoškolci čine samo jednom i to uz veliko ‘ako’. Osim toga, svaki drugi srednjoškolac ne doručkuje redovito, a svaki treći konzumira slatko i gazirano piće.
– U srednjim školama organizirane su kantine koje znamo što nude – fast food, automate s gaziranim pićima, grickalice i tako dalje. I svaki srednjoškolac nam je rekao ‘da, ali u blizini su pekare pa se snalazimo’, kaže Findak.
No da nije sve tako crno po pitanju školske prehrane svjedoči i činjenica kao neke škole imaju organiziranu posebnu prehranu za djecu islamske vjeroispovijesti, za učenike dijabetičare kao i za one s alergijama. Što je još zaključeno HRT-ovim istraživanjem, možete čuti i pročitati na ovoj poveznici.
