[VIDEO] Glas učenika i stručnjaka za klimu treba više vrijediti: Ne trebamo čekati političare, odgovornost je na svima nama

Posljednih nekoliko godina problem klimatskih promjena nije bio u intersu šire javnosti. Svjesni problema, mnogi su ga predbacivali moćnijima ili tvrdili da kao pojedinci ne mogu utjecati na zagrijavanje planeta. No, na promjene koje se događaju Zemlji može se i mora utjecati. Nedavno je to osvijestila šesnaestogodišnja Greta Thunberg, a sad to u sklopu eko-pokreta Fridays for Future nastavljaju činiti učenici diljem svijeta. Zašto su klimatske promjene vrijedne pažnje, što ih uzrokuje te kako i tko ih može ublažiti, neka su od pitanja koja su se otvorila na jučerašnjoj tribini Mogu li učenici spasiti Zemlju? Poput prethodnih, i ova se tribina održala u Zagrebačkom kazalištu mladih u organizaciji portala srednja.hr.

Galerija 13 Fotografija

Otvori

– Vezano uz klimatske promjene na političkoj se sceni događa puno toga, od Donalda Trumpa koji izlazi iz Pariškog sporazuma do kampanje američkog zastupnika Beta O’Rourke koji u svojoj predsjedničkoj kampanji ističe načine rješavanja pitanja klimatskih promjena. No, što naša politika i mi sami činimo u Hrvatskoj po tom pitanju?, s tim je pitanjem započela jučerašnja tribina pod nazivom Kazalište i mladi: Mogu li učenici spasiti Zemlju?

Potaknuti primjerom šesnaestogodišnje aktivistice Grete Thunberg, više od milijun učenika diljem svijeta prošlog se petka ujedinilo u eko-pokretu Fridays for Future. Kako se spomenuti događaj uspješno održao u nekoliko hrvatskih gradova, upravo je tribina bila prilika za razgovor o ovoj temi.

Osim dr. sc. Ivana Güttlera iz Državnog hidrometeorošlog zavoda te doc. dr. sc. Jelene Puđak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, jučer su o važnosti osvještavanja klimatskih promjena govorile mlade organizatorice zagrebačkog prosvjeda za klimu, učenice Laura Skala, Ana Žerjav i Leonarda Šmigmator.

‘Promjena nam je potrebna sad, a u tome ulogu imaju i političari’

– Greta me motivirala jer je sama uspjela dići cijeli svijet na noge. Vidjela sam da se to ne događa u Zagrebu pa sam se, kako me inače zanimaju eko-teme javila par ljudi s pitanjem hoće li mi pomoći oko organizacije. Htjeli smo dići Zagreb na noge, pitanje okoliša je nešto oko čega se treba boriti i govoriti, kazala je o organizaciji prosvjeda maturantica Laura Skala.

Organizirati prvi učenički prosvjed nije bilo lako, kaže, ponajviše zbog okupljanja tolikog broja mladih. Nije bilo lako ni stati na bicikl s daskom na Markovu trgu pred 1.500 ljudi te poslati jasnu poruku.

Ipak, uspjela je glasno reći da nam je promjena potrebna sad, a retoričkim pitanjima se obratila političari pitavši ih koje su mjere proveli. Najvažnije im je bilo, ističe Laura, pokušati osvijestiti ljude zašto pričamo o klimatskim promjenama.

– Na jedan transparent smo napisali da od 18. ožujka počinjemo uvoditi promjene. S tim u ruci, fotografirali smo se s više saborskih zastupnika koji su nas podržali pa bismo im na novom prosvjedu htjeli postaviti isto pitanje. Da vidimo jesu li po pitanju klime išta napravili, nastavlja Laura.

Najavljuju sljedeći prosvjed, a o problemu klimatskih promjena počelo se pričati i u školi

Sljedeći prosvjed već je na vidiku, on će mora biti brojniji od prvog, no i s ovim su učenice zadovoljne. Njihovi vršnjaci su se zainteresirali za pitanje budućnosti Zemlje te se žele educirati o ekologiji. O prosvjedu se po školama pričalo i u ponedjeljak, a neki su nastavnici gradivo ekologije spojili s drugim predmetima, primjerice fizikom.

–  U školi učimo o svemu samo ne o onome što je trenutno jedna od najbitnijih stvari. To nisu samo klimatske promjene, u to spada i ekologija, geologija, plastika… Ima toliko tema o kojima se ne priča, a trebalo bi se, pogotovo jer kao da živimo u doba plastike. Tako da, spajati ovakve teme s drugim predmetima je moguće, ali i hvale vrijedno, naglašava Laura.

– U razredu se počelo razgovarati o problemu klimatskih promjena, učenici si jedni drugima pojašnjavaju ovaj problem, nastavlja maturantica II. gimnazije Ana Žerjav.

Trećašica Leonarda Šmigmator s prosvjeda pak nosi jednu drugačiju priču koji mnogi nisu uočili. Ona je, naime, spontano skočila na daščicu i održala još jedan poticajan govor. Od malena ju zanima problem klimatskih promjena i zagađenja pa je, kaže Leonarda, ovo bio očekivan rasplet događaja.

– Kad su svi govori završili, Laura ipak nije stigla reći sve što je imala za reći pa sam imala dojam da kraj nije bio efektan, koji bi ljudi zapamtili. Popela sam se na bicikl i nikog ne prozivajući, postavila pitanje koje mi je apsurdno. Zašto moram prosvjedovati za čistu vodu, čisti zrak, zašto moram stajati ovdje ako postoje ljudi koji su za to plaćeni, prepričala je ova maturantica.

No, razgovorom se otkrilo da problem zagađenja i klimatskih promjena ne treba prebacivali samo moćnicima te čekati da se djelovanjem političara poduzmu neke mjere.

Svijet godišnje emitira 4 milijarde tona ugljikovog oksida, Hrvatska iznad prosjeka

Kako je govorio dr. sc. Ivan Güttler, Zemlja se zbog ogromne količine energije zagrijala za 1.1 Celzijev stupanj. Iako se to na prvu može činiti apsurdnim, riječ je o ogromnoj količini energije. Staklenički plinovi zagrijavaju Zemlju, zbog njih ovdje i živimo, no problem je što ih mi emitiramo izvan prirodne koncentracije. Na globalnoj razini godišnje emitiramo 40 milijarde tone samo ugljikovog oksida. Tu je još i metan, dakle otuda toliko zadržavanje topline, detaljno objašnjava Güttler.

I dok apsolutne brojke kazuju da Hrvatska emitira malo štetnih plinova, po glavi stanovnika iznad smo svjetskog prosjeka, ističe docentica Jelena Puđak. Kako je kasnije iznio Glutter, samo će 80 tisuća kilometara automobilom godišnje ispustiti 1 tonu ugljikovog oksida.  Također, između ostalog, proces proizvodnje hrane, a potom i njen prijevoz do našeg stola negativno utječe na okoliš.

Učenici vratili problem u javnu sferu: Ključna edukacija i sveobuhvatno djelovanje

Pozdravljajući eko-pokret mladih diljem svijeta kao onaj koji je problem klimatskih promjena vratio u javnu sferu i pokrenuo raspravu, Puđak je istaknula da je nužno da politička akcija bude sveobuhvatna.

Riječ je, kaže Puđak, o vrlo kompleksnom problemu koji zahtijeva zajedničku odgovornost i uključivanje i nerazvijenijih zemalja u njegovo rješavanje.

– Prosvjed definitivno nije jedino što se može napraviti, mislim da je najvažnija edukacija građana, učenika o samom problemu i načinu rješavanja problema. Primjerice, što pojedinac može napraviti po pitanju planeta, dodaje Puđak.

Tu su ideju učenice prihvatile rekavši da su nešto slično počele činiti. Žele razgovati s ravnateljima te ih mailovima poticati na reciklažu i druge ekološke aktivnosti.

Pa iako će se, kako smatra Güttler, sva rješenja sporo implementirati jer je za neka potrebno više ili manje vremena i financijskih sredstava, postoje dvije skupine aktivnosti koje možemo činiti. Prilagodba i ublažavanje.

Ne možemo zaustaviti klimatske promjene, ali možemo preuzeti odgovornost: Riječ stručnjaka i učenika treba više značiti

– Mi znamo da ne možemo zaustaviti klimatske promjene makar nikad više ne upalili svjetlo ili napunili mobitel. Postoji akumulirani ugljikov oksid u atmosferi,  a razina će mora i dalje rasti. No, trebamo se prilagoditi. Ako znamo da se povećavaju temperature i smanjuju oborine, onda trebamo znati da moramo jačati naše vatrogasne snage. To je jedan primjer gdje se prilagodbom može reagirati. Za svaku našu aktivnost postoje mjere kojima se možemo prilagoditi, kaže Güttler.

Kod drugog dijela stvar je napetija, tvrdi Güttler. Treba smanjiti emisiju ispušnih plinova, postaviti odgovornost na privatne vlasnike pri korištenju resursa, ali i poticati ljude da kao kupci reagiraju.

– Ako imamo svoj omiljeni brand ili nešto drugo kupujemo, imamo i odgovornost istražiti kako se ti proizvodi proizvode. Utrošena energija, ljudski rad… Iz naše perspektive tako puno brže možemo utjecati. Ako proizvođači vide da im pada prodaja nekog proizvoda, htjet će popraviti imidž pa će možda ekonomičnije koristiti resurse, objašnjava Güttler.

Dobra bi ideja bilo na etikete označavati udio ugljikovog oksida, kao i udio utrošene energije pri proizvodnji nekog proizvoda, dodaje.

Na mišljenjima bogatoj tribini se na kraju zaključilo da je odgovornost za planet Zemlju na svima nama te da ekološki prihvatljivo djelovanje možemo proširiti izvan svoje mikrosredine.

Kako je naposljetku istaknuo Marko Matijević, urednik portala srednja.hr i moderator tribine, mišljenje stručnjaka i učenika o klimatskim promjenama u javnom diskursu treba puno više vrijediti.

– Nadam se da će doći do toga da riječ učenika i znanstvenika ima puno veću težinu te da ona zaista znači neku promjenu u našem društvu, rekao je zaključno Matijević.

Snimku cijele tribine pogledajte u nastavku.

_______________________________________

Svakog mjeseca održat će se jedna tribina u serijalu „Kazalište i mladi“ u kojem ćemo otvoriti neku od tema usko povezanih s mladima, o kojoj još nitko nije pričao na ovakav način. Želimo razgovarati, čuti različita mišljenja i doći do konstruktivnih rješenja. Pobrinut ćemo se da sudionici tribina budu dobro uključeni u teme o kojima ćemo razgovarati, a da rasprava nikada ne bude dosadna. Serijal tribina organiziramo u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

*Izmjena teksta 21.3. u 13:00h

U prvoj verziji pisalo je da su se učenice fotografirale s dva ministra, a zapravo su se fotografirale s nekoliko saborskih zastupnika