Video igre nas podučavaju i poboljšavaju mentalne funkcije
Bilo koja stvar s kojom pretjerujemo, vodi u ovisnost ili ima druge negativne posljedice. Čak i velike količine brokule te vode, mogu biti toksične. Video igre su često na meti znanstvenika različite vrste, kao i društvene kritike, jer se smatra kako dovode do kojekakvih anomalija u zdravlju i ponašanju. No, umjerenom konzumacijom video igara, možemo si stvoriti mnoge beneficije poput poboljšanja spoznajnih funkcija, koncentracije, usredotočenosti, a nemali broj video igara ima i obrazovna svojstva. U tekstu donosimo neke primjere za to, kao i istraživanja koja su se pozabavili ovim pitanjem.
Video igre su često na meti kritike društva, liječnika, znanstvenika, a i roditelji djece i tinejdžera vole se usprotiviti ovakvim navikama. Naravno, sve čime se pretjeruje može biti štetno pa i izvor života, voda ili na sva usta hvaljena povrtnica brokula. Međutim umjereno igranje, može itekako pospješiti neke mentalne funkcije poput kognitivnih, memorijskih, ili osobine usredotočenosti i koncentracije. Ekipa AsapScience YouTube kanala, često se bavi pitanjima koju su znanstvena ili na rubu znanosti pa je tako istražila i utjecaj video igara na moždane procese ljudi.
Pola sata Super Maria dnevno uzrokovalo širenje sive mase
Kako je pitanje utjecaja video igara, osobito na djecu i mladež vrlo eksponirano, mnoga su se istraživanja bavila njime. Tako je nedavno provedeno jedno unutar kojeg su sudionici dva mjeseca igrali Super Mario 64, pola sata na dan.
Nakon toga je utvrđeno da se ispitanicima koji su igrali povećala siva moždana masa, odgovorna za memoriju, strategijsko planiranje, a povećale su im se i motoričke vještine ruku.
S druge strane, sudionici istraživanja koji nisu igrali, nisu doživjeli ova poboljšanja.
Pojačavaju fokus, a mnoge i educiraju
Osim navedenih koristi, igranje 5-10 sati akcijskih igara tjedno, razvija kod ljudi sposobnost obraćanja pozornosti na detalje.
Možda igre koje vi obično igrate, nisu poučne, ali postoje mnoge koji imaju upravo tu funkciju – služe za edukaciju mladeži, ali i odraslih. To su primjerice igre u kojima se propituje opća kultura, ili stalno traže bolji ishodi, sa svakodnevnim bilježenjem rezultata.
No, video igre mogu suzbiti i neke mentalne teškoće, kao što je disleksija. Ekipa AsapSciencea navodi istraživanje kojim je utvrđeno, da su disleksična djeca, koja su neko vrijeme umjereno igrala video igre, nakon toga puno brže i preciznije čitala, od djece s ovom teškoćom, koja nisu igrala igre.
U video isječku pogledajte i ostale zanimljive spoznaje do kojih je došla spomenuta ekipa, kao i neke mentalne zadatke, koje su usput zadali.
