[VIDEO] Kako hrana koju jedemo utječe na naš mozak?
Kada bismo u potpunosti isušili mozak od tekućine i razdijelili ga na njegove sastavne nutritivne dijelove, kako bi on izgledao? Većina našeg dehidriranog mozga sastojala bi se od masti, odnosno lipida. Ostatak tvore proteini i aminokiseline te se mogu naći i tragovi mikronutrijenata i glukoze. Upravo iz toga razloga važno je obratiti pažnju na ono što jedemo, jer upravo to ima najznačajniji i direktan i dugotrajan utjecaj na najmoćniji organ našeg tijela – mozak.
Screenshot: YouTube; TED-Ed
Iako je mozak mnogo više od samo svoji nutritivnih komponenata, svaka ta komponenta ima značajan utjecaj na funkcioniranje, razvoj, raspoloženje i energiju osobe. Tako umor poslije ručka ili budnost noću može jednostavno biti utjecaj hrane koju ste pojeli na mozak, slikovito je objašnjeno u edukativnom TED-Ed videu.
Raznolikost u prehrani sprječava nagle promjene raspoloženja
Superzvijezde među mastima koje pogoduju mozgu su omega 3 i omega 6. Ove esencijalne masne kiseline, koje vežemo i uz prevenciju degenerativnih moždanih bolesti moramo unositi u tijelo putem hrane.
– Jedenje hrane bogate omega masnim kiselinama, poput orašastih plodova, sjemenki i ribe, krucijalno je za stvaranje i održavanje stanične membrane. I dok su omega masti dobre za vaš mozak, dugoročno konzumiranje drugih masti poput trans i zasićenih masnih kiselina mogu ugroziti zdravlje mozga, objašnjeno je u videu.
Takve masti obično se nalaze u brzoj hrani.
S druge strane, proteini i aminokiseline upravljaju našim osjećajima i ponašanjem. Aminokiseline sadrže kemijske tvari koje prenose signale među neuronima i na taj način utječu na naše raspoloženje, pospanost ili budnost, pažnju, ali i težinu.
– Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg se osjećamo smireno nakon što pojedemo tanjur pun tjestenine ili budnije nakon velikog obroka bogatog proteinima. Prehrana koja uključuje različite vrste hrane, od voća i povrća, mesnih i mliječnih proizvoda pa sve do žitarica, pomaže mozgu u održavanju balansa između neurotransmitera te sprječava nagle promjene raspoloženja, stoji u videu.
Vitamini B6 i B12 sprječavaju mentalne bolesti
U pomoć funkcioniranju mozga ‘priskaču’ i antioksidansi u voću i povrću. Oni jačaju mozak kako bi se obranio od slobodnih radikala koji uništavaju moždane stanice, na taj način omogućujući mozgu da pravilno radi dulje vremena.
– Bez moćnih mikronutrijenata poput vitamina B6, B12 i folne kiseline podložniji smo bolestima mozga i mentalnim poremećajima, uči nas TED video.
Osim toga, na zdravlje mozga mogu utjecati i specifični ugljikohidrati koje konzumiramo, ali ne svi oni jednako. Hrane s visokim glikemijskim udjelom, poput bijeloga kruha stvaraju umor i smanjuju moć opažanja te pogoršavaju raspoloženje. S druge strane, cjelovite žitarice povoljno utječu na moć opažanja.
Stoga je i više nego nužno u prehranu uvesti raznovrsne namirnice. Izbor onoga što zagrizete, prožvačete i progutate ima direktan i dugotrajan utjecaj na najmoćniji organ vašega tijela.
