[VIDEO] Mladi hrvatsko španjolski par na zahtjevnim planinarskim rutama Pireneja
Zvonimir Planinić je 25 godišnji diplomirani inženjer prometa te avanturist posebnog kova. Naime u ljeto 2013. godine prepješačio je Camino de Santiago odnosno poznato hodočašće kroz Španjolsku, dugo 900 kilometara. Tamo je upoznao Elenu Garciu Alonso, s kojom je sada već godinu i pol dana u vezi. Prošlo ljeto su odlučili prehodati jednu od najzahtjevnijih planinarskih ruta po Pirinejima. Nažalost vremenski uvjeti su ih spriječili u tome pa su morali odustati. No u Zvonimirovom slučaju i odustajanje je pojam malo drugačijeg smisla.
Galerija 9 Fotografija
OtvoriDiplomirani inženjer prometa Zvonimir Planinić je avanturist, koji na svoje pohode odlazi najsporijim mogućim ‘prometalom’ – vlastitim nogama. U razgovoru s njim spominje mjernu jedinicu ‘dan hoda, dva dana hoda’ koju autor članka nije čuo otkada je prestao čitati Zagora.
600 kilometara kroz Pireneje
Nekoliko smo puta pisali o vrlo smjelim biciklističkim pohodima mladih avanturista, primjerice po Siciliji, kroz par zemalja okruženja, ili kroz par zemalja EU-a. No za Zvonimira je to prijevozno sredstvo prebrzo!
– Najbolje možete doživjeti prirodu, krajolike i okolinu kada hodate, jer je to ipak najsporiji način kretanja, objašnjava Planinić.
U ljeto 2013. tako je Zvonimir prehodao rutu od 900 kilometara koja se zove Camino de Santiago, a koja ide do ‘kraja svijeta’, kako su to u neka davna vremena smatrali Španjolci, ne znajući da iz Atlantskog oceana ima još neko kopno.
– Put na koji sam išao prošlo ljeto zove se High Alpine Tour Pyrinees. To je planinarski put u dužini od 600 kilometara, koji ide kroz cijele Pireneje, iz mjesta Hendaya koje se nalazi u Baskiji do Katalonije. Prođe se kroz pokrajine Baskiju, Navaru, Aragon i Katalonija. Konstantno se ide između Španjolske i Francuske, a dio puta vodi i kroz Andoru, govori nam 25-godišnjak.
Norbert niotkuda
Nakon dva tjedna nije bilo moguće dalje
Prolazi se kroz prekrasne krajolike, planinske visove, udoline, objašnjava nam sugovornik, ali budući da se radi o visokim nadmorskim visinama i u srpnju su pješačke putešestvije zahtjevne.
– Nakon dva tjedna hoda, morali smo odustati. Cijelo su nas vrijeme pratili loši vremenski uvjeti, odnosno kiša, snijeg i hladnoće te se dalje nismo mogli boriti. Riječ je ipak o nadmorskoj visini od oko 2 500 metara pa je vrijeme krajnje nepredvidljivo, obrazložio je Zvionimir.
Kada na tim visinama spavate u šatoru te svakih tri ili četiri dana sretnete čovjeka ili neku vrst civilizacije, a k tomu još ruta nije označena, lakše se pokolebati.
Utjeha i odmor u nacionalnom parku
Odluka o odustajanju, otkriva nam Zvonimir, bila je vrlo teška, još i kad ste ju donijeli trebalo je nekako doći do civilizacije.
– Nakon odustajanja, djevojka i ja smo proveli tjedan dan u nacionalnom parku Ordesa y Monte Perdido. To je jedan od najljepših nacionalnih parkova u Španjolskoj.
Unutar njega je i vrh Monte Perdido na 3 300 metara – jedan od pet najvećih vrhova u ovoj zemlji. Tu smo malo planinarili, razgledali krajolike i odmarali, prisjeća se Planinić.
No za ovo dvoje avanturista, to je bila samo etapa u daljnjim pohodima.
Poplava u šatoru
Hodočašće od 300 kilometara
Već smo spomenuli kako je Zvonimir 2013. godine išao na hodočašće dugo 900 kilometara. I tada je njegova djevojka pješačila s njim, ali je zbog vremena i snage morala odustati zadnjih 300 kilometara. Stoga je ovaj par, odlučio ovoga puta doći na obale Atlantika na hodočašću Camino de Santiago.
– Ovaj put pohod je bio uspješan. Prehodali smo zadnju trećinu puta, odnosno zadnjih 300 kilometara od mjesta Ponferrada do mjesta Finistere odnosno najzapadnije točke Španjolske, rekao nam je 25-godišnjak.
Tamo su se još zadržali sedam dana.
– U jednom smo prenočištu volontirali, pošto svakog dana ima dosta hodočasnika. Za to što smo tamo volontirali imali smo besplatno spavanje, hranu i piće. Samo smo dakle trebali ugostiti te ljude malo s njima popričati i ponešto počistiti za njima, govori Planinić.
Sve skupa trajalo je 45 dana, a Zvonimiru je trebalo zajedno s avionskom kartom Barcelona – Zagreb oko tisuću eura. Ipak ovoga puta nije išlo, ali 25-godišnjak najavljuje.
– Vratit ću se kad-tad odraditi rutu kroz Pireneje, jer je put zbilja prekrasan, iako uz to i jedan od najtežih treckinga po Europi, zaključuje Planinić.
Na svome putu je ovaj par snimio i vrlo interesantan video koji možete pogledati ispod teksta.
Pyrenees – Summer 2014 from Zvonimir on Vimeo.