Svi znaju da je more slano, ali zašto je tomu tako? Donosimo objašnjenje

A- A+

30. srpnja 2023.

Svaštara

srednja.hr

A- A+

U našem novom TikTok serijalu educiramo pratitelje o odabranim znanstvenim pojavama i činjenicama. Na repertoaru imamo mnogobrojne, zanimljive teme, a ovoga smo puta odlučili na jednostavan i lagan način objasniti zašto je more slano.

Foto: Unsplash

Zamislite scenu. Ljeto je, na plaži ste, odmarate tik nakon što ste izašli iz mora. Posežete za nekim hladnim pićem za osvježenje i nakon što ste oblizali svoje usne, osjetite jednu stvar – slanost. More je slano, znaju to čak i djeca vrtićke dobi. No, jeste li se ikada zapitali zašto je to baš tako? Hajmo otkriti zajedno.

Za najviše soli zaslužna je – kiša

Prvo, potrebno je znati da oceani prekrivaju oko 70 posto Zemljine površine i da je oko 97 posto sve vode na i u Zemlji – slano. Američka agencija National Ocean Service (NOS) navodi da je na našoj planeti toliko soli u oceanima i morima, da kad bi se ona mogla ukloniti i ravnomjerno rasporediti po zemljinoj površina, stvorila bi sloj debljine 166 metara, što je otprilike visina poslovne zgrade od 40 katova.

Dakle, soli ima zaista mnogo i ako krenete dublje istraživati, brzo će te vidjeti da mnogi narodi i kulture imaju svoje priče koje objašnjavaju kako su oceani postali slani. Odgovor je, zapravo, poprilično jednostavan i ne leži u mitologiji koja se prenosila s koljena na koljeno. Sol u oceanima i morima dolazi od stijena na kopnu i od otvora na morskom dnu.

Naime, kišnica koja pada na kopno, odnosno na stijene, otapa male količine minerala, uključujući na koncu i soli te njihove kemijske sastojke. Te tvari zatim dospijevaju u rijeke, koje ih nose u mora i oceane. Neke otopljene minerale i soli koriste organizmi u oceanima i moru te ih tako uklanjaju, no neke se s vremenom akumuliraju i njihova se koncentracija povećava.

@srednja_hr

Jeste li se ikad zapitali zašto je more slano? 🤔 … #more2023 #ljeto2023 #srednjahr #fyp #foryoupage

♬ original sound – srednja_hr

Neke soli potječu i od podvodnih vulkanskih erupcija

Kao što smo već rekli, drugi izvor soli u oceanima i morima su otvori na morskom dnu, točnije hidrotermalne tekućine koje iz njih dolaze. Oceanska voda prodire u pukotine u morskom dnu i zagrijava se magmom iz Zemljine jezgre. Toplina uzrokuje niz kemijskih reakcija, voda gubi kisik, magnezij i sulfate, a iz okolnih stijena skuplja metale poput željeza, cinka i bakra. Zagrijana voda izlazi kroz otvore u morskom dnu, noseći sa sobom metale i soli. Zanimljivo je da neke oceanske soli potječu od podvodnih vulkanskih erupcija koje izravno oslobađaju minerale u ocean.

Na kraju potrebno je napomenuti da koncentracija soli u morskoj vodi ovisi o temperaturi, isparavanju i oborinama. Salinitet je općenito nizak na ekvatoru i na polovima, a visok na srednjim geografskim širinama.