Više od dvije trećine europskih škola provodi reforme za bolje informatičko obrazovanje
Obrazovna informacijska mreža EU, Eurydice, objavila je izvješće o informatičkom obrazovanju u europskim školama. Riječ je o izvješću koje bi trebalo doprinijeti izgradnji i razmjeni iskustava u informatičkom obrazovanju, nudeći komparativnu analizu kurikularnih pristupa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama diljem Europe.
Foto: Unsplash
Eurydice, glavna obrazovna informacijska mreža EU, objavila je nedavno izvješće pod nazivom ‘Informatičko obrazovanje u europskim školama’. Kao što i sam naziv nalaže, izvješće se bavi informatičkim obrazovanjem, a cilj mu je doprinijeti njegovoj izgradnji, nudeći komparativnu analizu kurikularnih pristupa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama diljem Europe.
Naime, Eurydice je promatrao 39 obrazovnih sustava u nastavnoj godini 2020./2021. Prema rezultatima istraživanja, informatiku učenici počinju učiti od prvog razreda osnovne škole u gotovo trećini promatranih sustava, ali je ona obvezni predmet za ‘prvašiće’ samo u Grčkoj, Srbiji i u nekim županijama Bosne i Hercegovine.
Informatika se najčešće uvodi u kasnijim razredima
Više od trećine obrazovnih sustava počinje s informatičkim obrazovanjem od trećeg do petog razreda osnovne škole, bilo kao obvezni predmet ili pak integriran u neki drugi. U ostatku obrazovnih sustava, informatika se uvodi u kasnijim razredima, i to najčešće kao izborni predmet ili ponovno integriran u neki drugi.
U Bugarskoj, Grčkoj, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Lihtenštajnu, Srbiji, nekim županijama BiH te kantonima njemačkog govornog područja u Švicarskoj, informatika se podučava prvenstveno kao obvezni predmet unutar primary i upper secondary obrazovanja. S druge strane, u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, informatika se podučava kao zasebni predmet, ali u nekim razredima nije obavezna.
U trećoj skupini zemalja, informatika je integrirana u ostale predmete u nižim razredima osnovnog obrazovanja te uvedena kao zaseban predmet (obvezni ili izborni) kasnije. Riječ je o zemljama kao što su Cipar, Češka, Norveška, Švedska, Francuska, Španjolska, Italija, Luksemburg, Austrija, Portugal, Albanija te Turska.
Provode se reforme
U Belgiji, Estoniji, Irskoj, Nizozemskoj i većini njemačkih pokrajina, škole nemaju obvezu pružati nastavu iz informatike. Dakle, ili je ona isključivo izborna ili je uopće nemaju. Međutim, u izvješću se ističe kako više od dvije trećine obrazovnih sustava provodi ili razvija reforme koje predviđaju uvođenje informatike kao zasebnog predmeta ili ažuriranje načina učenja.
Kad je već riječ o onome što se uči, izvješće navodi da se većina europskih obrazovnih sustava bavi područjima programiranja, algoritama, sigurnosti, mrežama, podatcima i informacijama te računalnim sustavima. Područja kao što su dizajn i razvoj, modeliranje te simulacija, najčešće su preskočeni, barem do viših razreda obrazovanja.
U Europi, nastavu informatike mogu izvoditi učitelji kvalificirani za to područje, učitelji specijalizirani za druge školske discipline ili učitelji općeg smjera. Profil nastavnika uključenih u obrazovni proces, obično ovisi o razini obrazovanja na kojoj predaju i o kurikularnom pristupu nastavi informatike. Sve, naravno, ovisi o zemlji, no trend je da u nižim razredima informatiku najčešće predaje netko tko nije direktno kvalificiran za to područje.
Više informacija dostupno je u izvješću kojeg prilažemo u nastavku.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
