Kada zabava pređe u ovisnost: Koliko vremena zaista provodimo na društvenim mrežama?
Društvene mreže su najbolja i najgora stvar koja se u posljednjih desetak godina dogodila. S jedne strane, dopuštaju nam komunikaciju s bilo kime u bilo koje vrijeme. S druge strane, napravljene su tako da ljudi postaju ovisni o njima, pa onda gube vrijeme skrolajući.
dole777, Unsplash
Ove praznike koje provodimo u polu-lockdown-u, sasvim sigurno provodimo i pred ekranima. Iako nema online nastave koja nas tjera da svaki dan buljimo u kompjutere i laptope i po osam sati, sada svojevoljno to radimo. Druženja su limitirana, kafići su zatvoreni i jednostavno je praktičnije s nekime se čuti putem poruka, nego nalaziti na hladnim klupicama.
Kada je riječ o takvom korištenju društvenih mreža, sasvim sigurno je da to nije vrijeme uzalud bačeno – tada se društvene mreže koriste baš za druženja i možemo reći da su društvene. Ono što je problematično jest kada društvene mreže koristimo u neke druge svrhe.
Možda kada bi te neke druge svrhe imale smisla, onda to ne bi bilo problematično. No možete li zaista reći da se osjećate sretno i ispunjeno nakon što ste skrolali dva sata na Instagramu? Odgovor je vjerojatno ne. Zato što znate da ste vrijeme uzaludno potrošili. Društvene mreže su (nažalost) napravljene tako da vas zadrže u aplikaciji, s ciljem da vam prikažu što više reklama.
Problem je to s kojim se velik broj ljudi bori i inače, a pogotovo sada kada postoji sve manje i manje alternativa. Pričali smo s nekoliko studenata koji su nam rekli kako se oni snalaze s ovim problemom.
– Ovisi od dana, ali nerijetko se dogodi da na društvenim mrežama provedem sate i sate, možda tipa šest sati. Kad komuniciram s ljudima, tog vremena mi nije žao i ne mislim da je “uludo bačeno”, ali vrlo često se korištenje društvenih mreža svodi na listanje naslovnice. Fejs mi je go-to za listanje naslovnice i komunikaciju s većinom ljudi. WhatsApp koristim većinom s kolegama s faksa – što privatni razgovori, što grupe od raznoraznih godina, predmeta… Instagram koristim puno manje od Facebook-a, možda 2-3x na dan pogledam naslovnicu. To je jer sam puno manje aktivna na Insta, manje ljudi pratim itd. Sad sam provjerila, na Instagramu sam prošli tjedan prosječno provela 33 minuta, dok na Facebooku 28. Mislila sam da će biti puno više, i sigurna sam da bi prije nekoliko tjedana i bilo. U zadnje vrijeme sam dosta zauzeta fakultetom, a i pripremama za blagdane, pa sam vjerojatno zato manje vremena provodila na društvenim mrežama. Mislim da bi za svakoga, uključujući mene, bilo dobro smanjiti korištenje društvenih mreža, pogotovo kad je u pitanju besciljno listanje. Ne vidim ništa loše u dopisivanju i (video) razgovorima, pogotovo u ovim koronavremenima. Ima jedan citat – “time you enjoyed wasting is not wasted time”, pa mi time nije žao vremena potrošenog na komunikaciju s meni dragim ljudima koje zbog ovog ili onog razloga ne mogu vidjeti, ali rijetko kad uživam listajući homepage Fejsa ili Instagrama, objasnila nam je Matea (22) sa strojarstva.
Začarani krug
Čim se pojavi neka druga opcija, većina ljudi će odabrati nešto drugo, nešto što nisu društvene mreže. No, ovih dana, sve ostale opcije zahtijevaju puno više energije od skrolanja… I zaista je vrlo jednostavno, prejednostavno, pasti u začarani krug iz kojeg je teško izaći.
– Mislim da provodim previše vremena na društvenim mrežama. Čak mi nije toliko žao vremena koje provedem komunicirajući s prijateljima (najviše na WhatsApp-u), ali me nervira koliko vremena provedem samo listajući Instagram iz dosade. Posezanje za mobitelom mi je postala mehanička reakcija kad mi se ne da posvetiti nekoj konkretnoj aktivnosti, uvijek mi je namjera samo ‘brzinski’ pogledati što ima novo, no to se lako produži na veći vremenski period. I YouTube zna biti zeznut, uvijek krene sa samo jednim kratkim videom od nekoliko minuta, no onda mi nešto u preporučenom zapne za oko i onda se uvučem u začarani krug. Voljela bih smanjiti vrijeme koje provodim na društvenim mrežama, povremeno čak donekle uspijem smanjiti malo njihovu uporabu, no lako se vratim na staro. Trenutno mi je prosječno dnevno vrijeme provedeno na Instagramu nešto više od sat vremena. Bilo bi dobro da je manje, ali nije prestrašno, mišljenje je Valentine (20) s Filozofskog.
Nekim ljudima manje smeta, no postoje i oni koji su vrlo svjesni toga da imaju problem ovisnosti o društvenim mrežama. Jedna od njih je i naša sljedeća sugovornica, koja se s time bori već neko vrijeme.
– Veliki dio dana provodim na društvenim mrežama, to je on-going problem kojeg pokušavam riješiti već sigurno godinu dana. Nisam baš tip od poruka, tako da većinu vremena online provodim skrolajući po feedu ili gledajući videe. To je uglavnom stvar navike, možda neko popunjavanje praznina. Kad god mi je dosadno ili nemam što raditi s rukama, vadim mobitel i otvaram neku aplikaciju. Najviše vremena provodim na Instagramu, rekla bih najmanje dva sata dnevno, a zatim na Minesweeper-u (najnovija/najstarija opsesija, nije društvena mreža ali je zato prastara igrica s kompjutera čiju sam mobilnu aplikaciju našla tek nedavno…), vjerojatno sat vremena dnevno. Počasno mjesto ima i YouTube, kojeg koristim neke dane više, neke dane manje, ovisno koliko me duboko povuku određeni videi. U svakom slučaju, provodim puno previše vremena online, čega sam i bolno svjesna budući da sam nedavno skinula aplikaciju za praćenje dnevne uporabe aplikacija. Mislim da društvene mreže imaju dosta loš utjecaj na mene, oduzimaju mi slobodno vrijeme i fokusiranost, stvaraju ovisnost i odvajaju me od ciljeva koje želim postići, požalila nam se Tina (21) s PMF-a.
Loš utjecaj na život
O tome koliko je bolji život bez društvenih mreža se Tina i sama uvjerila, kada je jedno vrijeme bila u potpunosti bez društvenih mreža.
– Tijekom proljetne karantene, na mjesec dana sam deaktivirala Instagram i Facebook i osjetila sam postupnu promjenu u svojim navikama i raspoloženju. Počela sam čitati više knjiga, brže sam prolazila gradivo s fakulteta, više sam se šetala, bila sam odmornija i imala sam više vremena za svoju obitelj i prijatelje. Kako je karantena završila, aktivirala sam društvene mreže i vratila se u staru normalu. Na početku je bilo super, imala sam fokus i znala sam kako rasporediti vrijeme kvalitetno. No s vremenom se sve to rasplinulo, a trenutačno se osjećam kao da sam na vrhuncu te zatupljenosti i raštrkanosti. Neki dugoročni cilj mi je vratiti taj balans, želim biti sposobna koristiti društvene mreže na kreativan i svjestan način, znati gdje su mi granice i maknuti se kad je to potrebno. Nisam još došla do tog balansa, no dok god ga tražim, znači da sam na pravom putu, mišljenje je Tine.
Pronaći ravnotežu je općenito teško u životu, pa tako i u korištenju društvenih mreža. Tim više što je riječ o individualnim stvarima, pa će nekome i pola sata Instagrama biti previše, dok će ostalima to ipak biti premalo. U svakom slučaju, bitno je shvatiti da društvene mreže mogu biti problematične.
