Zašto toliko hitova ima samo jednu riječ u naslovu
Jeste li primijetili koliko velikih hitova pop glazbe u naslovu ima samo jednu riječ? Primjera je mnogo. Ljestvice slušanosti i YouTube pregleda pune pjesme imena ‘Work’, ‘Hello’ i ‘Happy’. Možda se ovo na prvu može činiti slučajno, ali u industriji u kojoj se vrte milijarde dolara, teško da se išta prepušta slučaju.
YouTube;screenshot
Jedan od najvećih aktualnih pop hitova je, primjerice, Rihannina pjesma ‘Work’. Refren ovog mega hita ide doslovno ‘ work, work, work, work, work’. Naslov pjesme i nije mogao biti drugačiji.
Rihanna nije izoliran primjer. Adele je pokorila ljestvice sa pjesmom ‘Hello’. Arianna Grande s ‘Problem’. Justin Bieber s ‘Sorry’. Sia s ‘Chandelier’. Slijed se može nastaviti koliko hoćete. Istraživači portala Priceonomics analizirali su podatke s Bilboardove ljestvice 100 najslušanijih pjesama i otkrili kako je trend skraćivanja naslova pop pjesama itekako prisutan i mjerljiv fenomen.
Danas je vjerojatnost da će pop pjesma biti nazvana jednom riječju dva i po puta veća nego što je bila u šezdesetima.U posljednjih šezdeset godina prosječan broj riječi po naslovu pjesme pao je za cijelu jednu riječ. Ova promjena dogodila se relativno naglo. U šezdesetima, sedamdesetima, osamdesetima i devedesetima prosječan broj riječi u naslovu pop pjesama vrtio se oko 3.7.Nakon 2000. godine broj je naglo pao na 2.9, da bi u posljednjem desetljeću pao na 2.7.
Pop hitovi koji u naslovu imaju samo jednu riječ uvijek su postojali, ali su do relativno nedavno bili više iznimka nego pravilo. Primjerice, u šezdesetima, u vremenu kada je popularna kultura postala masovna, samo je oko 9% pjesama koje su poharale ljestvice u naslovu imalo jednu riječ. U posljednjem desetljeću taj je postotak narastao do 23.3%.
Internet Internet Internet
Do devedesetih godina prošlog stoljeća prodaja albuma činila je 90% prihoda od glazbe u SAD-u. Danas čini tek oko 50%. Uzrok drastičnog pada prodaje albuma je, pogađate već, internet, točnije skidanje i streamenje singlova preko interneta.
U posljednjih dvadesetak godina singlovi su postali komercijalno najisplativija forma izdavaštva u glazbi. Logično je stoga da je fokus marketnških stručnjaka u glazbenoj industriji postao komercijalni uspjeh jedne pjesme koja može postati hit.
U svojoj knjizi ‘The Song Machine: Inside the Hit Factory’ njujorški pisac John Seabrook analiza brojne promjene u ‘proizvodnji’ glazbe, od podijele rada u skladanju i pisanju teksta, do primata sintetičkog zvuka nad instrumentima. Ovim promjenama mogla bi se pridodati i skraćivanje naslova.
Fenomen skraćivanja naslova može se vrlo jednostavno objasniti. Ako pjesma u naslovu ima samo jednu riječ, lakše je pamtljiva. Posebno ako se ta riječ u pjesmi ponavlja više puta. Ako se lako možete sjetiti naslova, lakše ćete ju naći na internetu i streamati ili kupiti. Zato Rihanna 100 puta u pjesmi ponavlja naslovnu riječ. Ako sjedne pred računalo i želite ju poslušati, neće vam pasti na pamet da u tražilicu upisujete bilo koju drugu riječ osim ‘Work’.
Hipoteza o tome kako je komodifikacije pjesme (singla) dovela do skraćivanja naslova lako je provjerljiva. Ako je razlog skraćivanje pjesme njena potencijalno veća slušanost, pjesme s kraćim naslovima trebale bi biti uspješnije od pjesama s dužim naslovima.
Do sredine devedesetih godina vjerojatnost da će pjesma postati hit nije pokazivala nikakvu korelaciju s dužinom naslova. Krajem devedesetih, kada na scenu dolazi internet, to se počinje mijenjati, da bi danas među pjesmama koje su ušle u top 20 na Bilboardovoj ljestvici, čak 28% imalo samo jednu riječ u naslovu.
