Zbog otkrića hrvatskih znanstvenika možda vam se uskoro promijeni udžbenik iz biologije
Tim znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB), predvođen našom istaknutom stručnjakinjom međunarodnog renomea Ivom Tolić te profesorom sa zagrebačkog PMF-a Nenadom Pavinom, predstavio je javnosti svoje novo dostignuće, kojim se dokazuje da je diobeno vreteno kiralne strukture. To zapravo znači da objekt i njegova zrcalna slika nisu isti.
Znanstvene grupe predvođene Ivom Tolić i Nenadom Pavinom / foto: PR
Kako u svojoj obavijesti priopćavaju s IRB-a, riječ je o otkriću koje bi moglo ući u svjetske udžbenike i dovesti do novih spoznaja o procesu pravilne raspodjele genetskog materijala. Dosege istraživanja je objavio i prestižni znanstveni časopis s visokim faktorom utjecaja Nature Communications, što je još jedan pokazatelj vrijednosti rezultata.
Prije nepunih mjesec dana tim predvođen dvojcem Tolić-Pavin zavrijedio značajnu naslovnicu
Novi rad je nastavak višegodišnjih istraživanja koja su dobila svoje mjesto na na značajnim mjestima pa i naslovnicama uglednih publikacija kakve su spomenuti Nature Communications, zatim Nature Cell Biology, Cell, Developmental Cell, Physical Review Letters…
Pa i prije nepunih mjesec dana, dosezi znanstvenog tima predvođenog dvojcem Tolić-Pavin, zavrijedilo je naslovnicu uglednog znanstvenog časopisa ‘Molecular Biology of the Cell’. Ta publikacija posvetila je pažnju radu u kojem je objašnjeno oscilatorno kretanje kromosoma tijekom stanične diobe.
Lijeva je ruka zrcalna slika desne, ali one nisu preklopive
Kada je pak riječ o kiralnosti diobenog vretena, Iva Tolić je plastično objasnila, što ono predstavlja, a time i što su znanstvenici pod njenim ravnanjem postigli.
– Kiralnost znači da neki objekt nije isti kao njegova zrcalna slika. Najpoznatiji primjer kiralnosti su naše ruke. Naime, iako je lijeva ruka zrcalna slika desne ruke, njih dvije se nikako ne mogu točno preklopiti zbog asimetrije. Kiralnost je svojstvo brojnih pojava u prirodnom svijetu. Tako su mnoge biološki važne molekule kiralne. U nekim slučajevima, poput puževe kućice ili vitice vinove loze, kiralnost postoji na razini organizma ili organa.U ovom smo radu otkrili kiralnost na razini između razine molekule i živog organizma, a to je razina stanice. Otkrili smo da je diobeno vreteno kiralno, objasnila je Tolić.
Hrvatska znanstvenica svjetskog glasa Iva Tolić; prošle godine dobila nagradu Ignaz L. Lieben, što je svojevrsni austrijski Nobel
Inače riječ je o interdisciplinarnom istraživanju u kojemu su znanstvenici kombinirali staničnu biologiju i genetiku s teorijskom fizikom i najmodernijim tehnikama mikroskopije, a ono što je posebno uzbudljivo u ovom istraživanju, jest da je sve krenulo upravo od teorijskog modela.
– Prije pet godina počeli smo suradnju kojoj je bio cilj razumjeti sile u diobenom vretenu i to tako da se proučava oblik diobenog vretena, a na temelju oblika da se pokuša predvidjeti koje sile djeluju u vretenu. Razvili smo teoriju koja je pratila eksperimentalne rezultate. Međutim, ta je teorija osim sila u diobenom vretenu predvidjela i postojanje momenata sila, koji još nisu bili eksperimentalno poznati, što je ukazivalo na to da bi diobeno vreteno moglo biti kiralne strukture. Na naše veliko oduševljenje eksperimentalna istraživanja potvrdila su naša teorijska predviđanja, a za nas je to bilo izuzetno uzbudljivo i posebno smo ponosni da je u ovom slučaju teorija bila ispred eksperimenta i motivirala eksperimente, što u biologiji nije čest slučaj, istaknuo je tijekom jučerašnjeg predstavljanja najnovijih rezultata profesor Pavin.
Profesor s PMF-a je istaknuo i značaj interdisciplinarnosti u znanosti, upravo na primjeru suradnje njegova tima te tima Ive Tolić.
– Važno je naglasiti da je ovo lijep primjer kako se dvije različite discipline poput eksperimentalne biologije i teorijske fizike mogu nadopuniti i voditi prema rezultatima gdje samo jedna disciplina zasebno ne bi mogla dobiti tako uzbudljive rezultate, zaključio je profesor Pavin.
foto: PR
Na ovom radu su izrazit doprinos dali mladi hrvatski znanstvenici
Pavin i Tolić posebno su ponosi da su prvi autori na radu redom mladi doktorandi i postdoktorandi Maja Novak, Bruno Polak, Juraj Simunić, Zvonimir Boban i Barbara Kuzmić, kojima je zahvaljujući projektima raznih domaćih i međunarodnih institucija, omogućeno bavljenje vrhunskom znanošću u Hrvatskoj.
– Ovaj je rad također pozitivno utjecao na karijere mladih suradnika, te je Maja Novak dobila priliku za postdoktorsko usavršavanje na Institutu Max Planck u Dresdenu, Zvonimir Boban za izradu doktorskog rada na Sveučilištu u Splitu, a Juraj Simunić za napredovanje na IRB-, objasnio je mentorski dvojac Tolić-Pavin.
