Najpopularnija društvena mreža na svijetu, Facebook, nije u svim državama konstantno objeručke prihvaćena, a neke su svjetske zemlje čak zabranile svom stanovništvu korištenje popularnog Facea. Oko milijun i pol Hrvata bez ikakvog ustručavanja i cenzure troše slobodno vrijeme na spomenutoj društvenoj mreži, a u nastavku pogledajte u kojim državama to nije uvijek bilo moguće.
Tko danas nema svoj profil na Facebooku, doslovno je zakinut za određe informacije ili događaje oko sebe. Hrvatska je jedna od država koja od 2006. godine nije uvela nikakvu vrstu cenzure niti zabranila korištenje ove društvene mreže, međutim postoji nekoliko zemalja svijeta koje su napravile suprotno.
Sirija i Iran
Sirijska vlada je provela internetsku cenzuru. Uz blokiranje Wikipedije, Twittera i YouTubea, bilo je zabranjeno korištenje i Facebooka. Opravdanje za ovaj potez našli su strahu od izraelskog utjecaja na stanovnike Sirije kao i tvrdnju da posebno Face promovira napade na vladajuće te kritizira njihov rad. Ipak je Internet Service Providers (ISPs) u veljači 2011. godine prestao s blokadom Facebooka.
Već u 2008. godini Iran je zabranio pristup više od pet milijuna internetskih stranica, a nakon predsjednički izbora 2009. godine kad je pobijedio Mahmoud Ahmadinejad Abadgaran blokiran je i Facebook. Razlog tomu je bio strah od poteza koje je opozicija organizirala baš putem Facea.
Velika Britanija i Australija
Velika Britanija nije blokirala pristup Facebooku, ali ga je 28. travnja 2011. godine cenzurirala. Naime, dan prije vjenčanja princa Williama i Catherine Middleton, osvanule su brojne grupe u kojima se pisalo o tome kako treba srezati troškove Krune, a mnogi su korisnici putem istih pokušali organizrati demonstracije i proteste. Zbog mogućih nemira i izbijanja nereda, Facebook grupe su izbrisane, a poznati aktivisti su bili uhićeni.
Iako još nije uvela nikakvu cenzuru ili zabranila korištenje Facebooka, Australija razmišljao o pooštrenju prava na pristup spomenutoj društvenoj stranici. Budući da je u uvjetima korištenja Facea naznačeno kako je djeci mlađoj od 13 godina zabranjeno otvarati profile, to se ne može baš kontrolirati, pogotovo to ne uspjeva vladi neke države. Zbog toga je u lipnju 2011. godine u Australiji nastao prijedlog da se roditeljima omogući pristup profilim svoje djece kao bi oni odobrili prijavljivanje te da se dobna granica podigne na 18 godina.
Republika Mauricijus i Tadžikistan
U Republici Mauricijus Facebook je bio zabranjen samo 8. studenog 2007. godine. Naime, The Information and Communication Technologies Authority (ICTA) je izdala naredbu da ISPs u cijeloj zemlji zabrani spomenutu društvenu mrežu jer je otkriven lažni profil premijera. Već sljedećeg dana stanovnici ove države mogli su se normalno logirati sa svojim lozinkama i e-mail adresama.
Tadžikistan je u studenom prošle godine blokirao pristup Faceu kao reakcija na objavljivanje komentara u kojima su se iznosile prljavština i klevete o predsjedniku Imomaliju Rakhmonu, kao i drugim političkim licima.
Maroko i Egipat
Još jedna država koja je blokirala Facebook na jedan dan zbog lažnog profila je i Maroko. Glavni krivac je Marokanac Fouad Mourtada koji je uhićen nakon što se otkrilo da je napravio lažni profil princa Moulaya Rachida od Maroka.
U Egiptu je popularna društvena mreža bila zabranjena nekoliko dana, a to se dogodilo za vrijeme Egipatske revolucije 2011. godine. Radilo se o milijunskom prosvjedu protiv režima tadašnjeg predsjednika Hosnia Mubaraka.
Kina i Bangladeš
Kina je tijekom lipnja 2009. godine, točnije u vrijeme pobuna Ujgura, blokirala popularnu društvenu mrežu. Naime, aktivisti koji su se zalagali za neovisnost pokrajine Xinjiang koristili su Facebook kao komunikacijsku mrežu, što se htjelo spriječiti.
Premijer Bangladeša Sheikh Hasina uspostavio je komitet nadgledanja i upravljanja internetom, prije čega je Facebook zajedno s drugim društvenim mrežama bio blokiran. Na taj potez odlučio se jer su se na Faceu pojavile kampanje na koje su se smatrale blasfemijom.