Znanost stigla korak bliže otkriću ljudskog postanka
U znanstvenom časopisu Nature tim znanstvenika je objavio kako su u Španjolskoj, točnije u spilji Sima de los Huesos, pronašli najstariji ljudski DNA do sada. Uzorak je star preko 400
tisuća godina što je 300 tisuća godina više od dosadašnjeg najstarijeg
primjerka. Nadaju se kako će ovo otkriće omogućiti nove uvide u porijeklo
čovječanstva i tijek evolucije.
Tim znanstvenika je objavio kako su došli do otkrića koje će omogućiti nove uvide u porijeklo čovječanstva kao i tijek evolucije. Znanstveni časopis Nature objavio je kako su uspjeli izvući DNA
iz kostiju pronađenih u Španjolskoj, točnije u spilji Sima de los Huesos, za
koje se vjeruje da su stare oko 400 tisuća godina. To je ujedno i najstariji
ljudski DNA ikada otkriven.
Očekivali poveznicu s neandertalcima
Times piše kako je najnovije otkriće iznenadilo znanstvenike jer su očekivali da će pronađeni materijali biti vezani uz neandertalce, umjesto toga potvrdili su da se navedeni ostatci ipak
prije mogu povezati sa malopoznatim denisovancima koji su pretežito nastanjivali Sibir.
O njima se malo zna ali se vjeruje da su se kretali Europom i Azijom. Ova rana ljudska vrsta otkrivena je 2010. godine kada je rekonstruirana genetska struktura kosti
djevojčice. Te su ostatke zajedno s još par drugih pronašli ruski znanstvenici
Mikail Šunkov i Anatolij Derevianko u špilji Denisova koja se nalazi u planini Altaj prije gotovo pet godina.
Nove metode izvlačenja DNA zaslužne za uspjeh
– Ovo ne bi bilo moguće prije godinu dana, rekao je David Reich, genetičar s Medicinske škole na Harvardu koji nije bio uključen u samu potragu. Naime znanstvenici sada koriste nove metode za
izvlačenje DNA iz starih fosila koje su i omogućile ovakvu analizu.
Tokom tri desetljeća iskapanja na navedenoj lokaciji znanstvenici su uspjeli naći 28 gotovo potpunih ljudskih kostura. S obzirom na anatomiju fosila smatraju kako pripadaju pretcima
neandertalaca koji su živjeli u zapadnoj Aziji i Europi prije više od 200
tisuća godina.
