Znanstvenici su uspješno uzgojili janje u umjetnoj maternici
Tim znanstvenika prošlog je tjedna u časopisu Nature Communications objavio rezultate svog rada na tehnologiji umjetne maternice. Osam janjadi u kasnoj fazi gestacijskog razvoja smjestili su u vreću ispunjenu tekućinom koja oponaša plodnu vodu. Janjeći mozak i pluća razvili su se kao i u prirodnim uvjetima, a znanstvenici ovu tehnologiju vide kao spas za ljudsku nedonoščad.
Foto: pixabay
Američki znanstvenici su pronašli način njegovanja i zaštite janjadi u kasnijoj fazi gestacije. Naime, prijevremeno rođeno janje smjestili su u plastičnu vreću s tekućinom i cijevima, a radi se o tehnologiji koja bi za nekoliko godina mogla biti spas za ljudsku nedonoščad.
Tehnologija bi se mogla primjenjivati na prerano rođenoj djeci
Bebe rođene prije 25 tjedna trudnoće imaju vrlo male šanse za preživljavanje, pa je upravo to u SAD-u glavni razlog mortaliteta novorođenčadi.
U ovakvoj umjetnoj maternici djeca bi mogla nastaviti svoj razvoj, a svega nekoliko dodatnih tjedana sazrijevanja u, premda umjetnoj maternici, za buduće zdravlje djeteta moglo bi značiti puno.
Znanstvenici su osam janjadi između 105. i 120. dana gestacijskog perioda (ekvivalent od 23. do 24. tjedna ljudske trudnoće) smjestili u umjetnu maternicu. Radi se o sterilnoj i zapečaćenoj vreći ispunjenoj elektrolitnom otopinom koja se ponaša kao amnionska tekućina (plodna voda). Srce janjeta pumpa krv kroz pupčanu vrpcu do stroja za izmjenu plinova izvan vreće. Na slici ispod prikazano je kako ciklus funkcionira.
Nakon samo četiri tjedna, mozak janjeta i pluća su sazreli. Narasla im je vuna, micali su se, otvarali oči i gutali.
Izvor: Nature Communications
Etički prijepori
Alan Flake, voditelj istraživanja i kirurg u Children’s Hospital of Philadelphia objasnio je kako se radilo o najnormalnijem mogućem razvoju ploda. Nada se kako će uređaj biti testiran na prerano rođenoj djeci u razdoblju od tri do pet godina.
– Pokušali smo razviti sustav koji bi oponašao okolinu maternice što je bliže moguće. Ovo je praktički umjetna maternica. Čitava ideja je podržati normalan razvoj; rekreirati sve što majka čini i na najbolji mogući način poduprijeti normalan fetalni razvoj te sazrijevanje, kazao je Flake za npr.org.
I dok mnogi znanstvenici ovu inovaciju nazivaju tehnološkim čudom, postoje i stručnjaci koji smatraju da postoje određeni etički prijepori u primjeni kod ljudi.
– Postoje razlike u tome umire li dijete u miru ili u stresnim i uvjetima nelagode. Ako razgovaramo o tome je li bolje da dijete umre ili se rodi pa čitav život provede u institucijama, ne mislim da je ovo bolje rješenje, kaže bioetičara Dena Davis za npr.org i dodaje da se ovako briše linija između fetusa i djeteta, jer nije niti rođeno niti nerođeno.
