Znate li da gljivice, koje stvaraju zombije u Last of Us, stvarno postoje? Malo smo ih istražili
Cordyceps. Naziv je to za preko 600 vrsta gljivica koje su rasprostranjene po džunglama svijeta, a najčešće inficiraju različite kukce. Kontroliraju im tijelo i um, ubiju ih, a onda rasprše spore i tako inficiraju još kukaca. Sasvim neslučajno, te gljivice su uzrok apokalipse u najnovijoj HBO seriji Last of Us. Malo smo istražili kako funkcioniraju u stvarnom svijetu i prijeti li nam, i pod kojim okolnostima, sličan scenarij.
Scena iz trailera za treću epizodu HBO serije Last of Us
Foto: Youtube screenshot; Screen Culture
Last of Us mogla biti jedna od najvećih serija ove godine. HBO ju je napravio kao adaptaciju istoimene popularne videoigre, a u centru zbivanja glavni su likovi Joel i Ellie u postapokaliptičnom svijetu prepunom inficiranih ‘zombija’.
Ti zombiji, ako ih uopće tako možemo nazvati, za razliku od brojnih drugih primjera u pop kulturi, u ovom univerzumu nisu nastali virusnom, već fungalnom infekcijom. Radi se o ljudima koje su, munjevitom brzinom, nastanile gljivice cordyceps ili kordiceps.
Stvaraju zombije, ali među kukcima
Radi se o gljivicama iz genusa askomiceta. One nisu, kao brojni virusi u drugim serijama i filmovima na ovu tematiku, izmišljene, već postoje u stvarnom svijetu. Štoviše, ima ih preko 600 vrsta na planeti i parazitni su organizmi koji obično nastanjuju razne vrste kukaca.
Cordyceps nastanjuje organizam kukaca, dolazi sve do mozga, i tako, na neki način, kontrolira kukce u kojima se nađe. Sve dok ih jednom ne ubije. Na primjeru mrava, koji spominje BBC, dolazi do njegova mozga, a mravi se, pod kontrolom ovih gljivica obično penju na visoka mjesta – granje, stabljike i slično. Tamo umru, a iz njihove glave izađe duguljasto tijelo gljivice cordyceps.
Nakon nekoliko tjedana vršak se tog tijela rasprsne, a iz nje izađu brojne spore koje mogu zaraziti sve okolne kukce. Mravi se, dosjetljivo, rješavaju pripadnika svojih vrste koji su zaraženi. Onaj koji to primijeti odnosi zaraženu jedinku što dalje od kolonije, kako se ne bi svi zarazili i umrli. Ako se spore rasprsnu unutar kolonije, svi će okolni mravi umrijeti.
Kontrola populacije vrste
Kada se populacija neke vrste unutar džungle naglo poveća i time dovede u prijetnju opstanak nekih drugih vrsta, cordyceps odigra svoju važnu ulogu. Ta gljivica, praktično, podcrtava novinar BBC-a, provodi kontrolu populacije i doprinosi biološkoj raznolikosti. Ono što je nama najbitnije, kao ljudima, jest da cordyceps ne infestira ljude. Jednostavno ne bi preživio u našem organizmu jer nije na taj način evoluirao.
Naime, ta se gljivica razmnožava pri temperaturama koje su optimalno između 15 i 25 stupnjeva celzijevih. Na 30 stupnjeva celzijevih, kako pokazuju studije, razvoj micelija i cordycepina prestaje. Buudći da je temperatura ljudskog tijela negdje oko 37 stupnjeva celzijevih, cordyceps, već tu ne bi preživio i ne bi se mogao razmnožiti u našem tijelu.
Upravo to je i tvrdnja spomenuta odmah na otvorenju prve epizode serije Last of Us u razgovoru dvojice fikcijskih znanstvenika. No, jedan od njih nije toliko siguran u nemogućnost evolucije ovih gljivica. On spominje globalno zatopljenje i činjenicu da se, pri većim temperaturama, organizmi koji inače ne preživljavaju, moraju nekako adaptirati.
Ima nas 8 milijardi, a svijet se zagrijava
U seriji se to odvija puno većom brzinom no što bi u stvarnom svijetu bilo moguće pa već za pedesetak godina, uz blago povećanu globalnu temperaturu, cordyceps se razvija u gljivicu koja aktivno napada, infestira i preživljava u ljudima. Štoviše, od njih munjevitom brzinom stvara smrtonosna čudovišta čija je jedina svrha raširiti gljivičnu infekciju na sve druge jedinke ljudske vrste oko sebe.
Ako zaboravimo scenarije postapokaliptičnih zombi serija, šanse da cordyceps evoluira na način koji će u ugrozu dovesti ljude, pritom, u ugrozu od zombi apokalipse – su zaista male. No, logički i evolucijski to nije nemoguće. Odnedavno nas ima 8 milijardi i svijet se, zaista, brzo zagrijava. Zbog toga je nova HBO serija, odnosno istoimena igra po kojoj je nastala, toliko i intrigantna jer se, više no ijedna u žanru, fokusira na stvarnu znanost.
Trebali bi proći milijuni godina
Za popularni National Geographic stručnjaci su odgonetnuli kolika je uopće vjerojatnost da se ovako nešto dogodi i da gljivice poput cordycepsa počnu parazitirati na ljudima. Kako kaže João Araújo, stručnjak za parazitne gljivice iz njujorškog botaničkog vrta, to bi zahtijevalo ozbiljne i dugotrajne evolucijske procese.
– Kad bi ove gljivice stvarno htjele inficirati sisavce, to bi zahtijevalo milijune godina genetskih promjena, istaknuo je.
Ove gljivice, njihove različite vrste, kako smo spomenuli njih preko šest stotina, sve se specijaliziraju za pojedine vrste kukaca. Skok imzeđu vrsta za jednu od njih gotovo je pa nemoguć bez genetskih promjena. Prelazak na ljude, to je, podcrtava National Geographic, definitivno znanstvena fantastika. No, premisa serije Last of Us, da globalno zatopljenje doprinosi sve težim gljivičnim infekcijama, to dakako ima smisla.
Dosta precizno su preslikali gljivičnu infekciju
Štoviše, neki detalji stvarnog djelovanja cordycepsa kod kukaca preslikani su, dosta studiozno, na ljude u ovom fikcijskom univerzumu. Tako, za razliku od drugih popularnih zombi apokalipsa, inficirani u Last of Us – umiru. Neki od njih nakon par dana, a neki se uspijevaju održati dvadeset godina. No, gljivice ih, kako i kukce u stvarnosti, razaraju iznutra.
Nakon što ih ubiju i iz njih izrastu duguljaste tvorbe, zaista se raspršuju spore. Zbog toga ćete u seriji moći vidjeti – spoiler alert za one koji nisu igrali videoigre – likove kako nose gas maske ne bi li udahnuli spore i tako dobili ovu gljivičnu infekciju. Tvorci su dali dosta pozornosti detaljima i to oni istinski štreberi među fanovima zaista cijene.
