Znate li kada trebate koristiti zarez, a kada ne? Pronašli smo odgovor na jednu od najčešćih pravopisnih dilema
Znate li kada nakon točke treba ići razmak, a kada ne? Koje rečenice treba odvajati zarezom, a koje ne? Kako ispravno koristiti pravopisne znakove u rečenicama? Potražili smo odgovore na sve ove česte pravopisne dileme.
Pravopisni na prvi pogled se čine veoma jednostavni. Svi znamo kada koristimo točku, upitnik i uskličnik, zar ne? No, već kod upotrebe zareza mogu se pojaviti problemi. A što je tek s onim ‘egzotičnijim’ pravopisnim znakovima kao što su točka sa zarezom, izostavnik ili spojnica? Zavirili smo na pravopis.hr i riješili sve dileme vezane uz ispravno korištenje pravopisnih znakova.
Bjelina u rečenicama
Jedan od najčešće korištenih pravopisnih znakova je bjelina. Riječ je o praznom mjestu u tekstu koje se nalazi između dvije riječi. Bjelinu je potrebno pisati iza točke, zareza, dvotočke, trotočke, točke sa zarezom, upitnika i uskličnika. Bjelina se također piše između sastavnica datuma, primjerice 17. 8. 1992. Bjelina se također stavlja između kratica, npr. Marija Marić, univ. bacc. nov. Bjelina je također potrebna između inicijala, ispred i iza crtice ispred i iza kose crte koja razdvaja cjeline koje sadrže više riječi, primjerice klinički psiholog / klinička psihologinja.
Bjelina se također piše ispred i iza matematičkih znakova, ispred i iza znaka za omjer, između broja i znaka za mjerne jedinice te između broja i znaka za postotak i promil. Bjelina se ne koristi između navodnika i polunavodnika, zagrada i teksta koji je u njima. Također, ne nalazi se iza točke koja označuje redni broj ili kraticu, a iza koje slijedi upitnik, uskličnik, zarez, točka sa zarezom ili dvotočka. Tako je ispravno napisati:
- Kakva ti je bila 2021.?
- Volim razne vrste voća, dinju, kruške, maline itd.!
Bjelina se također ne koristi kod pisanja decimalnih brojeva, ispred i iza spojnice (npr. gore-dolje) te ispred i iza kose crte koja označava razlomak, npr. 7/8.
Jednostavna pravila za točku
Pravila za točku prilično su jednostavna. Piše se na kraju izjavne rečenice, iza rednih brojeva, iza većine kratica te na kraju uspravnog nabrajanja, primjerice:
Molim te, danas kupi:
- mlijeko
- jaja
- glatko brašno
- papirnate maramice
- sapun.
Točka se ne piše iza naslova, npr. Zlatarovo zlato, u decimalnim brojevima te iza navoda u upravnome govoru na kraju rečenice. Primjerice:
- Pitala ga je: ‘Kako se zoveš?’
- Rekao mi je: ‘Nikada si neću to oprostiti.’
Zarez može promijeniti značenje rečenice
Zarezom se u rečenici odvajaju pojedine riječi i rečenični dijelovi. Zarez se koristi prilikom nizanja, primjerice: Na rođendan nisu došli ni Ivan, ni Lucija, ni Vlatko. Zarez se može koristiti i između više pridjeva kad se svaki od njih izravno i neovisno o drugima odnosi na imensku riječ, primjerice: Preselili smo se u novi, veliki stan.
Zarez je važan pravopisni znak jer može u potpunosti promijeniti značenje rečenice, zato je važno pravilno ga koristiti.
- To je naše prvo, neugodno iskustvo s njima. (To je naše prvo iskustvo s njima, koje je ujedno i neugodno.)
- To je naše prvo neugodno iskustvo s njima. (Dosad smo imali više iskustava s njima, a ovo nam je prvo neugodno.)
Zarez se koristi prilikom uvođenja nezavisnih rečeničnih dijelova, primjerice riječi u vokativu: Ivane, dodaj mi olovku. Zarez se koristi i prilikom umetanja usklika, primjerice: Joj, zaboravila sam kišobran.
Zarez kod umetanja
Zarez se također koristi kod umetanja rečeničnoga priloga, umetnute surečenice i dodatnoga objašnjenja ili komentara. Primjerice:
- Sve je, nažalost, on pokvario svojim ponašanjem.
- Ona je, dok sam ja bila u gradu, pripremila ručak i oprala posuđe.
- Rekao je da će doći, što me iznenadilo.
Zarez se također koristi ispred suprotnih veznika a, ali, nego, no, već. Piše se i ispred isključnih veznika samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što, osim što. Piše se ispred veznika pa i te ako surečenice u rečenici u kojoj se nalaze ti veznici izriču odnos uzrok – posljedica, primjerice: Nisi došao u školu, pa sam zaključila da si bolestan. Zarez se također koristi prilikom inverzije rečenice, primjerice: Da sam znala da ćeš doći ranije, počela bih kuhati ručak.
Ako zavisna surečenica objašnjava riječ koja joj prethodi i koja sama nema puno značenje, iza zavisne surečenice također se piše zarez, primjerice: Oni koji su razgovarali s njim, kažu da je bio potresen.
Zarez u pozdravima
Zarez se ne koristi između rečenica i rečeničnih dijelova povezanih sastavnim i rastavnim veznicima i, pa, te, ni, niti, ili. Ne piše se ispred komparativnih čestica nego i no, primjerice: Osjećam se bolje nego jučer. Ne piše se ni ispred usporednih veznika nego što, no što: Dobila sam puno više poklona nego što sam mislila da ću dobiti.
Zarez se ne piše iza pozdravnih riječi iza kojih slijedi potpis u novome retku, tako je ispravno napisati:
Srdačan pozdrav
Petra Šimunović
Kad se pozdravne riječi i potpis nalaze u istome retku, iza pozdrava je potrebno napisati zarez.
Srdačan pozdrav, Petra Šimunović
Zarez se također ne piše ispred itd., i sl., i tako dalje, i slično, primjerice: Na izlet smo ponijeli vodu, sendviče, grickalice, rekete za badminton itd.