Znate za deja vu? Ovo je suprotan fenomen: ‘Riječi su postale čudne, izgubile značenje’
Deja vu, osjećaj da ste već nešto vidjeli, dobro je poznat fenomen. No, kao suprotnost tom osjećaju, stoji iskustvo koje se zove jamais vu. Riječ je o osjećaju kada vam nešto već dobro znano postane nepoznato. Primjerice, dobro poznato lice, odjednom vam izgleda nepoznato, kao da ga vidite nekim drugim očima. Tim istraživača je proučavao ovaj fenomen na primjeru ponavljanja pisanja jedne te iste riječi. Većina ispitanika je prijavila kako se ‘osjećaju čudno’.
Foto: Unsplash
Jeste li ikada doživjeli neku situaciju koju, kao da ste već ranije doživjeli? Možda ste se tada malo naježili jer ste sigurno da ste prvi put u toj situaciji, ali toliko vam je poznata. Doživjeli ste nešto što je brojnima poznato pod nazivom ‘deja vu’ ili ‘već viđeno’. No, postoji i drugi fenomen s potpuno suprotnim učinkom: ‘jamais vu’.
Jamais vu, pogled novim očima: Kada dobro poznato lice postane čudno
Prema pisanju portala Science Alert, deja vu se javlja kada se dio mozga koji detektira poznate situacije ustvari ‘desinkronizira sa stvarnošću’. To je svojevrsna provjera činjenica u našem sjećanju koji rezultira čudnim osjećajem da smo nešto već doživjeli.
No, Science Alert ističe da je već 15 godina trajalo istraživanje sasvim suprotnog iskustva nazvanog ‘Jamais vu’. Njihovi autori su o tome napisali tekst za ovu web stranicu koja se bavi novostima iz znanosti. Moguće je i da ste sami doživjeli Jamais vu. Možda vam se dogodilo da, primjerice, gledate neko poznato lice, primjerice vašeg bliskog prijatelja, majke ili roditelja. Međutim to dobro poznato lice vam u jednom trenutku počinje izgledati ‘neobično’ ili ‘nepoznato’.
Kao da isto to lice koje ste gledali sad odjednom gledate ‘novim očima’. Isto se može dogoditi i ako otiđete na neko poznato mjesto, poput vaše škole ili fakulteta, ali se odjednom osjećate dezorijentirano u dobro poznatom prostoru.
Ponavljali riječi pa se osjećali čudno: ‘Signal da je nešto previše automatski’
U istraživanju jamais vu fenomena koje je trajalo 15 godina, grupa istraživača je tražila od svojih ispitanika pisanje riječi. Pretpostavili su da će na taj načiniti lako izazvati ovaj osjećaj u laboratorijskim uvjetima. U prvom eksperimentu, zamolili su 94 studenata da ponavljaju pisanje jedne te iste riječi. Eksperiment je rađen s 12 različitih riječi kao što su ‘vrata’ ili ‘tratina’. Sudionicima je bilo rečeno da riječi prepisuju što brže mogu, ali da mogu prestati primjerice, ako se osjećaju čudno, ako im dosadi ili ih počne boljeti ruka.
Čak 70 posto sudionika je prestalo pisati jer su se osjećali ‘čudno’. U pravilu se to događalo nakon jedne minute, 33 ponovljenih riječi i to poznatih. Istraživači su taj čudan osjećaj opisali kao jamais vu. Jamais vu ovi znanstvenici opisuju kao ‘zasićenje’ ili ‘preopterećenje’.
– Jamais vu vam je signal da je nešto postalo previše automatski, previše tečno, previše ponavljajuće. Pomaže nam da se ‘istrgnemo’ iz trenutne obrade, a osjećaj nestvarnosti zapravo je provjera stvarnosti. Ima smisla da se to mora dogoditi. Naši kognitivni sustavi moraju ostati fleksibilni, dopuštajući nam da usmjerimo pažnju kamo god je potrebno, umjesto da se predugo gubimo u zadacima koji se ponavljaju, prenosi Science alert riječi tima istraživača.
‘Riječi su s vremenom postale čudne, izgubile značenje’
Unatoč 15 godina rada i pisanja istraživanja, navode da su tek krenuli s istraživanjem jamais vu fenomena. No, zasad navode da se jamais vu javlja kod gubitka značenja u ponavljanju. Može se očitovati, što se navelo u njihovom eksperimentu, situacijom kada osoba nije sigurna da je ispravno napisala riječ pa provjerava riječ koju je dobro napisala. No, u prošlosti psihologije, navode istraživači, bilo je još primjera ovakvih istraživanja. I neki od istraživača su osjetili jamais vu.
– Jedan od istraživača, Chris, primijetio je da se zbog stihova koje je u srednjoj školi više puta morao napisati za kaznu, osjeća čudno. Kao da nisu stvarni. Trebalo je 15 godina jer nismo bili toliko pametni koliko smo mislili da jesmo. Nije to bila novost za koju smo mislili da jest. 1907. godine, jedna od neopjevanih utemeljiteljica psihologije, Margaret Floy Washburn, objavila je eksperiment s jednim od svojih studenata koji je pokazao ‘gubitak asocijativne moći’ u riječima koje je gledao tri minute. Riječi su s vremenom postale čudne, izgubile značenje i rascjepkane, navodi Science Alert riječi istraživačkog tima.
