Bili smo na jedinom sveučilištu na svijetu na kojemu studiraju isključivo gluhe osobe
U glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država Washington DC-u, čija je svakodnevnica ispunjena glasnim zvukovima policijskih svirena, stalnim bučnim konstrukcijama i rekonstrukcijama te drugim zvučnim signalima karakterističnima za gradsku vrevu, nalazi se i Gallaudet University. Nešto više od dva kilometra od čuvenog parka i travnjaka znanog kao National Mall, smješteno je jedino sveučilište na svijetu na kojemu studiraju isključivo gluhe i nagluhe osobe te osobe oštećenog sluha. Razlog tomu je apsolutna dvojezičnost u programima Sveučilišta (znakovni američki jezik i govorni jezik) te lišenost bilo kakvih barijera za gluhe osobe.
Kadar iz odjela za istraživanja Gallaudet Universitya / foto: Ivan Božić|srednja.hr
Utemeljen je davne 1864. godine, odnosno iste one godine kada je usvojen 13. amandman američkog Ustava koji ukida ropstvo. Od tada je preko 21.000 ljudi diplomiralo na njemu, a unatoč tomu što ima dugu tradiciju naobrazbe gluhih, tek je 1988. dobilo svog prvog gluhog predsjednika. Od tada je gluhi predsjednik sinonim za čelnu osobu Gallaudeta, kao svojevrsni simbol snaženja i ohrabrenja za sve gluhe i nagluhe osobe diljem svijeta.
Sadašnja predsjednica Roberta Cordano smatra da ‘onaj tko nije posjetio Gallaudet, nije vidio jedno od svjetskih čuda’. Mi smo ga vidjeli krajem ožujka te smo se zbilja osjećali posebno unutar ovoga sveučilišta.
Usput su nam tamošnji studenti te predavači kroz niz primjera i obrazoženja uspjeli razriješiti mnoge dileme te otkloniti pojedine predrasude. Nakon toga smo se obratili i Hrvatskom savezu gluhih i nagluhih osoba, kako bismo provjerili s kojim se to izazovima susreću u Hrvatskoj te koje se mogućnosti obrazovanja nude gluhim i nagluhim učenicima i studentima.
Gluhe osobe nemaju teškoće prilikom komunikacije, samo komuniciraju drukčije
Na Gallaudetu smo naučili i uvjerili se u to da gluhe osobe nemaju nikakvih problema u komuniciranju, kako se to često kroz predrasude tumači. Sve što je različito između njih i osoba koje čuju je jezik to jest način komunikacije.
foto: Ivan Božić/srednja.hr
A kako bi ta komunikacija bila čim lakša, na Gallaudetu se promišlja o svim potrebama studenata pa tako i o arhitekturi te posebnim uređenjima interijera građevina unutar kampusa.
Tako su stolci u učionicama poslagani u U-obliku, kako bi nastava bila pogodnija i pristupačnija za diskusiju i veću interakciju između predavača i studenata, a zidovi u istim tim učionicama, ali i popratnim prostorijama su ofarbani različitim bojama u odnosu na boje kože, kako ne bi ometali znakovnu komunikaciju.
Kako bi komunikacija studenata bila što kvalitetnija i lakša, posebno je dizajnirana i kafeterija na kampusu. Naime, konverzaciju osoba koje čuju ometaju primjerice galama, graja, disharmonično višeglasje te slični bučni šumovi.
S druge strane za gluhe i nagluhe osobe, buku stvara mnoštvo ljudi koji istovremeno u njihovom neposrednom vidokrugu komuniciraju znakovnim jezikom. Stoga je, kako možete vidjeti na potonjim fotografijama, jedan od kafića podijeljen po razinama. Na taj način gluhim osobama pažnju mogu odvlačiti eventualno pojedinci koji sjede na njihovoj razini.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
Još jedna od prilagodbi, koja svjedoči o tome koliko se na Gallaudetu sve nastoji podrediti studentima je su i prilazi, prolazi i ostali prostori za kretanje. Jedan od takvih možete vidjeti na fotografiji ispod.
Kao što znate osobe koje komuniciraju govornim jezikom dok hodaju gledaju naprijed. No, osobe koje komuniciraju znakovnim jezikom, dok hodaju gledaju na stranu kako bi mogli razumijeti svoga sugovornika.
Stoga stepenice ili drugi nepristupačni tereni, ometaju gluhe studente dok razgovaraju tijekom kretanja.
Da bi se smetnje svele na minimum, u objektima Gallaudet sveučilišta se nastoji graditi što manje stepenica, prolazi su dovoljno široki da barem dvije osobe mogu hodati jedna pokraj druge. Liftovi imaju prozirna stakla, zvona imaju svijeteće signale, a svuda okolo je mnoštvo ogledala kako bi studenti imali širu jasniju percepciju prostora oko sebe.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
Na Gallaudetu izradili prvu dvojezičnu storyreading aplikaciju za gluhe
Gotovo svakodnevni dio obrazovnog programa u američkim vrtićima i nižim razredima osnovne škole je slušanje priče koja se emitira uglavnom audio ili audiovizualnim uređajima. Djeca sjednu i slušaju priče primjerene njihovoj dobi, čime se postiže ili bar nastoji postići obogaćivanje vokabulara kod klinaca, postiže povezivanje pisanog i govornog jezika, ali se djecu time i potiče da zavole priče pa da ih jednog dana sami čitaju, slušaju ili pišu.
Kako gluha djeca ne bi bila zakinuta za taj važni i obvezni dio nastavnog programa, istraživački odjel Gallaudeta je izradio prvu bilingualnu aplikaciju uz pomoć koje i nagluha te gluha djeca i vrtićanci mogu doznati ljepotu i pouke iz Crvenkapice, Vuka i sedam jarića ili Tri praščića.
Prema navodima Melisse Malzkuhn, odnosno voditeljice istraživačko-znanstvenog centra Motion Light Laba pri Gallaudet Universityu, njihova aplikacija The VL2 Storybook Apps se koristi u obrazovnim institucijama više od 30 američkih država, a zabilježila je i preko 50.000 skidanja.
Kako smo prethodno naglasili ona je dvojezična te je dostupna na američkom znakovnom jeziku te engleskom jeziku.
Međutim kako su nas informirali na Gallaudetu, po novome su na aplikaciji dostupne priče i na ruskom, arapskom, nizozemskom te japanskom jeziku. Tu mrežu priča na različitim jezicima namjeravaju i dalje širiti u kooperaciji s kolegama i istraživačima iz svih krajeva svijeta.
Omasovaljavanje priča na engleskom jeziku plus američkom znakovnom jeziku, kao i razvoj softvera aplikacije na što većem broju jezika, najveći su izazov istraživačima Motion Light Laba a rezultat je više nego izazovan – opismenjavanje što većeg broja gluhe djece u najranijoj mogućoj dobi.
Borba za gluhog predsjednika 1988. godine / foto: Ivan Božić|srednja.hr
Gallaudet u brojevima
Već smo vas informirali da je Gallaudet University osnovan 1864. godine i da je na njemu od tada diplomiralo više od 21.000 studenata iz 80 zemalja svijeta.
Kampus se proteže na 400 tisuća metara kvadratnih u praktički srcu glavnog grada SAD-a.
Na njemu trenutno studira 1.720 studenata iz 40 američkih saveznih država te 34 ostale zemlje svijeta.
Da se predavači mogu itekako posvetiti studentima na Gallaudet sveučilištu svjedoči podatak da na jednog profesora ide svega osam studenata.
Za razliku od ostalih javnih i privatnih sveučilišta u SAD-u, na Gallaudetu preko 85% studenata prima neku vrstu financijske pomoći od Sveučilišta.
Kako se društvo i institucije u Hrvatskoj brinu za svoje gluhe i nagluhe učenike?
Potaknuti posjetom Gallaudetu, odlučili smo provjeriti s kakvim se izazovima susreću gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj. Stoga smo se obratili Hrvatskom savezu gluhih i nagluhih osoba (u daljnjem tekstu HSGN), a u fokus smo stavili na učenike i studente odnosno na njihove teškoće prilikom stjecanja obrazovanja.
Pitali smo ih i koje su najčešće predrasude s kojima se susreću.
– Osobe oštećena sluha susreću s mnogobrojnim predrasudama i zabludama glede njihovog invaliditeta, a najčešći su audizam, podcjenjivanje da ne mogu sve, da nemaju iste intelektualne sposobnosti kao i čujuće osobe, omalovažavanje, objašnjavaju nam iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba.
S obzirom da je na Gallaudetu, kako smo vam opisali i predočili, za gluhe studente prilagođena čak i arhitektura te unutarnji interijer, zanimalo nas je s kakvim se izazovima suočavaju gluhi i nagluhi studenti te učenici u Hrvatskoj.
– Učenicima i studentima s oštećenjem sluha dodjeljuju se stručni komunikacijski posrednici u nastavi koji im nastavne sadržaje prevode na znakovni jezik ili na drugi sustav komunikacije prilagođen osobama oštećena sluha što im znatno olakšava razumijevanje i svladavanje nastavnoga programa. Profesori i učitelji nisu dovoljno educirani za rad s učenicima s oštećenjima sluha jer većina ih nažalost ne poznaje ni hrvatski znakovni jezik gluhih, a niti ostale sustave komunikacije s gluhim i gluhoslijepim osobama. Ipak postoje oni koji se samoinicijativno educiraju u našim Udrugama članicama. Želimo napomenuti da se znakovnim jezikom gluhih ne služe sve osobe oštećena sluha već da koriste i ostale sustave komunikacije kao što su: titlovanje ili daktilografija, očitavanje govora s usana i lica, razna tehnička pomagala i aplikacije kao npr. FM sustav, sustav induktivne petlje ‘speech to text’, ‘live text acces’ te mnoge druge načine komunikacije koje su njima prilagođene, a što je određeno Zakonom o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj. Dobar primjer jest srednja medicinska škola u Zagrebu koja svojim učenicima, budućem medicinskom osoblju, nudi kao izborni predmet učenje hrvatskog znakovnog jezika gluhih, objašnjavaju iz HSGN-a.
Hrvatska slijedi dobre propise, no praksa zakone baš i ne prati
S obzirom da smo se obratili na adresu krovne nacionalne udruge koja se bavi pravima i potrebama gluhih i nagluhih osoba, zanimalo nas je što i kako se može bolje napraviti kako bi se gluhim osobama omogućilo normalnije funkcioniranje u društvu.
– Predstavnici Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih članovi su Vladinih povjerenstava te raznih radnih skupina i aktivno sudjeluju u donošenju odluka. Hrvatska je jedna od prvih zemalja koja je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD) te radimo na tome da se ista provede ne samo u teoriji (putem Zakona, Pravilnika i sl.) već i u praksi. Jedan od glavnih ciljeva Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih jest promicanje, razvijanje i unaprjeđivanje položaja gluhih i nagluhih građana u svim segmentima života u zaštiti njihovih prava i interesa kao temeljnih ljudskih prava i jednakih mogućnosti te pristup informacijama, ravnopravno s čujućom djecom, promicanje priznavanja vještina, stvarnih vrijednosti i sposobnosti gluhih i nagluhih osoba i podizanja razine svijesti u svim segmentima društva, uključujući i razinu obitelji, odgovaraju nam.
Na kraju su iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba istaknuli i statističke podatke o broju gluhih i nagluhih u Hrvatskoj. Zapanjujuća je razlika u broju registriranih gluhih i nagluhih osoba s njihovim procjenama o stvarnom broju istih.
– U Hrvatskom registru osoba s invaliditetom upisano je preko 13.000 osoba s oštećenjem sluha (gluhih, nagluhih, gluhoslijepih) no prema napim neslužbenim saznanjima u Hrvatskoj, postoji više od 80.000 osoba s oštećenjem sluha, zaključuju iz HSGN-a.
