Skupa sveučilišta nisu jedina mogućnost za studij u SAD-u: Sve su popularnije trostruko jeftinije opcije
Vjerojatno ste u nekom od hollywoodskih filmova zamijetili, kao manje ili više bitnu sporednu radnju, da roditelji praktički u rodilištu, otvaraju svojoj djeci štedne račune u bankama. Uobičajeno obrazloženje za takav potez u istim tim američkim filmovima je prikupljanje novca za djetetov studij na sveučilištu, koji će ona ili on upisati za dva desetljeća. Mada se takvo što može činiti kao hiperbola filmskih scenarista, no to je zapravo prikaz realnosti. Naime, za godinu studija na američkom sveučilištu treba izdvojiti po prilici 60.000 dolara, računamo li školarinu, smještaj, prijevoz te knjige i učila. Ako znamo da je prosječna godišnja plaća u SAD-u tijekom 2017. iznosila 44.564 dolara, postaje nam jasnije zašto se za studij štedi, kao za neku nekretninu.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
No, uz razvikana sveučilišta u Sjedinjenim Američkim Državama se nude i trostruko jeftinije opcije studiranja na obrazovnim institucijama koje se skupno nazivaju community koledži. Takvih institucija je u SAD-u oko 1,100, a povučemo li paralelu s hrvatskim obrazovnim sustavom, oni su kao nekadašnje više škole te obično traju dvije godine. Nakon što ih završite stječete zvanje koje vam nudi niz mogućnosti na tržištu rada. Ako ipak poželite steći neku višu titulu, postoje brojne mogućnosti prebacivanja na sveučilišne studije, nakon završetka dvije godine. Oni su u tijesnim vezama sa svojim lokalnim, regionalnim, a često i državnim sveučilištima, a ponegdje čak postoje i garancijski ugovori o mogućnostima nastavka studija odnosno prebacivanja s community koledža na sveučilišni studij.
Posjetili smo nekoliko vrlo značajnih community koledža, poput Northern Virginie (NOVA), koja je drugi najveći community college u SAD-u s preko 75.000 studenata te također utjecajni i veliki Valencia college u Orlandu, na kojemu studira oko 40.000 ljudi.. Tako smo doznali i neke značajne podatke i mogućnosti studija na ovakvim visokoobrazovnim ustanovama.
Prednosti community koledža
Američke vlasti sve više forsiraju naobrazbu na community koledžima i to iz nekoliko praktičnih razloga. Naime, u pojedinim granama gospodarstva naveliko nedostaje radne snage pa se putem obrazovanja na community koledžima ta potreba za radnom snagom nastoji zadovoljiti u kraćem roku. U skladu s tom politikom, stvara se radna snaga koja je potrebna na tržištu pa su i visoki postoci zapošljavanja alumnija s community koledža.
Naime, uprave community koledža održavaju jako bliske veze s lokalnim tržištima rada, ali i poslodavcima pa kada uoče nedostatak stručnjaka u pojedinom području, odmah nastoje ponuditi rješenje stvaranjem novih kadrova to jest programa naobrazbe.
No, kako je vidljivo iz same riječi ‘community’, ove institucije u pravilu ne stvaraju stručnjake za teritorij cijele države (kako to uglavnom čine sveučilišta), nego stručnjake koji će biti zapošljivi u komuni, okrugu ili eventualno jednoj saveznoj državi.
Dakle nastoje se zadovoljiti lokalne potrebe za radnom snagom.
Primjerice posjetili smo Valencia community college u Orlandu. Ovaj grad na Floridi jedna je od američkih turističkih top destinacija, prije svega zbog niza zabavnih parkova koji se tamo nalaze, a među kojima valja izdvojiti Disney World.
S obzirom na takve okolnosti, vladaju velike potrebe za ugostiteljsko-turističkim kadrovima pa su onda na spomenutom community collegeu visoke kvote za ta zanimanja. Ionako dobra suradnja između uprava collegea i poslodavaca, oplemenjuje se dodatno stipendiranjem studenata od strane poslodavaca, kao i raznim kombinacijama studiranja uz rad.
Prednost community koledža u odnosu na američke sveučilišne studije je njihova lakša dostupnost te mogućnost da se na studij upišete bez prijemnog ispita. Doduše kao strani student uoči upisa na community koledže morate polagati placement exam (test osnova iz engleskog jezika i matematike). Ako na tom testu ne pokažete dovoljno predznanja za upis na željeni studij, koledži uglavnom nude neke pretprograme, u kojima buduće brucoše oboružavaju znanjima koja im nedostaju za upis na ‘regularni’ studij.
Jedna od vrlina community koledža svakako je i isključivo rad u manjim grupama, po brojnosti studenata sličnijim razredima. Na tim visokoobrazovnim institucijiama vam se neće dogoditi predavanje, kojemu će nazočiti 200 studenata.
Rad u manjim grupama uvjetuje onda i veću posvetu predavača svakom od studenata.
Ono što također mahom nude community koledži su i obuke za obrtnička zanimanja. S obzirom da je veliki broj tih programa moguće završiti u roku od mjesec dana, to otvara mogućnost obrazovanja odnosno stjecanja kvalifikacija u svako doba godine.
Ti su programi često vrlo intenzivni te podrazumijevaju cjelodnevnu obuku (omjer je uglavnom 4:1 praktične u odnosu na teorijsku nastavu). S obzirom da je čitav sustav community collegea vrlo decentraliziran pa na oko 1.100 takvih institucija postoji bezbroj oblika nastave, nećemo se upuštati u analizu programa koji se nude.
Jedan od kabineta za praktičnu nastavu studija arhitekture na Valencia Community Collegeu/foto: Ivan Božić|srednja.hr
Međutim, ovisno o vašim interesima, preferencijama i željama, možete istažiti željenu saveznu državu i program te provjeriti što se sve nudi u blizini te o potencijalnom upisu upitati kontakte na institucijama koje vas zanimaju. Uglavnom na community koledžima postoje odjeli za komunikaciju s inozemnim studentima pa se najbolje za pitanja koja imate, obratiti izravno njima.
Community koledži u brojkama
Pokretanje studijskih smjerova za nova zanimanja vrlo dinamično na community koledžima
Tradicionalni obrazovni sustav kojemu su sklonija i predanija američka sveučilišta, teže hvataju korak sa sve vitalnijim i promjenjivijim tržištem rada, dok se community koledži lakše prilagođavaju novim izazovima koje postavlja tržište rada. Tu na scenu stupaju community koledži, koji su u vrlo bliskim odnosima s burzama rada pa otvaraju studijske smjerove, za nova zanimanja ili za poslove za koje postoji interes u određenoj užoj ili široj zajednici.
Katkada postupak pokretanja novog studijskog smjera inicira sam poduzetnik, koja pokreće veliki pogon u određenom gradu. Primjerice ako se u blizini pojedinog community koledža otvara softverska tvrtka koja će trebati veliki broj IT stručnjaka, predstavnici tvrtke o tome obavještavaju predstavnike koledža, a onda oni procjenjuju isplativost pokretanja novog ili novih studijskih smjerova, kroz koje mogu zadovoljiti novonastale potrebe na tržištu rada.
Ako procijene da postoji interes za novi studijski smjer, pokrenu ga, a onda suradnju s dotičnim poduzetnikom najčešće produbljuju na način da se studentima omogućavaju stipendije, rad uz studij ili stručna praksa pa onda studenti odmah po završetku studija imaju znanja, iskustva te što je najvažnije posao.
Detalj s predavanja o gastronomskom studiju na Valencia Collegeu / foto: Ivan Božić|srednja.hr
Tvrtke također sudjeluju u kreiranju kurikuluma
Katkada i sami stručni timovi tvrtki sudjeluju u izradi kurikuluma, dok se nastavno osoblje novači na nekoliko načina. Dakako ako prosvjetnog kadra ima na burzi, oni se povlače od tamo, ali i iz industrije, uglavnom uz dodatnu obuku iz pedagoških predmeta.
Logika im je da ljudi koji su godinama obavljali posao u struci, primjerice IT-u, građevini, rudarsko-naftnim postrojenjima itd., imaju dovoljno znanja za pripremu i poduku budućih zaposlenika, u dotičnim djelatnostima.
Njihova dodatna obuka i licenciranje se provodi ovisno o prethodno stečenim kvalifikacijama, ali i programima unutar kojih vrše poduku. Tako primjerice postoje obrtnička zanimanja, za koja se učenici školuju ubrzano svega dva tjedna. Za te smjerove je nerijetko dovoljno dobiti licencu općinskog ili okružnog nadzornog tijela. (po prilici neke lokalne ili regionalne Agencije za znanost i visoko obrazovanje)
Kada je riječ o zapošljavanju predavača za nove studijske smjerove, oni se nerijetko povlače i iz mirovine. Naprosto pojedinci se dovoljno dobro osjećaju da i nakon 65 godine mogu određenu satnicu ili cjelovite smjene odrađivati u školstvu pa onda tako i rade. Penzioneri dobivaju mogućnost dodatne zarade koja je uvijek dobrodošla, a community koledži ljude s višedesetljetnim iskustvom u određenom polju.
Kroz community koledže se nastoje riješiti socijalni problemi niza skupina
Nuđenje mogućnosti penzionerima da odrade određenu satnicu na community koledžima te si tako podebljaju stanje na računu, samo je jedan od oblika uključivanja potencijalno socijalno osjetljivih grupa.
S druge strane, kroz naobrazbu na ovim institucijama, nastoji se dati šansa za uspjeh studentima manje platežne moći, budući da su community koledži u prosjeku trostruko jeftiniji od sveučilišnih studija. Već smo naveli da je prosječan novčani iznos potreban studentu za godinu studija na sveučilištu oko 60.000 dolara. Tako da će netko nižeg socijalno-materijalnog statusa sveučilišni studij upisati eventualno uz sportsku ili koju drugu stipendiju. Drugi način teško će naći.
No, za godinu na community koledžu potrebno vam je 20-ak tisuća dolara, što se ipak čini tri puta dostižnijom opcijom.
Ovdje smo naveli okvirnu cijenu studija, koja uključuje školarinu i sve ostale troškove. No, cijena može varirati i u 6-7 tisuća dolara, ovisno o tome jeste li smješteni u kampusu ili u privatnom smještaju ili pak studirate u mjestu u kojem i živite.
Studiranje na community koledžu u mjestu prebivališta, svakako je najpovoljnija opcija i to ne samo zbog izdvajanja za smještaj, nego i zbog činjenice da vam je školarina skuplja ako dolazite iz druge (savezne) zemlje.
Ako živite na Floridi, a tamo i pohađate community koledž, školarina vam je po prilici tri puta jeftinija nego nekome tko dolazi na studij iz druge američke savezne države, ali i druge države uopće. Razlog je to što ne plaćate porez u zemlji u kojoj se vaš koledž nalazi.
S obzirom da smo spomenuli zadovoljavanje socijalne dimenzije kroz studiranje na community koledžima, navedimo još jednu skupinu, koja se nastoji kvalificirati ili prekvalificirati putem ovih ustanova. Kao što znate, profesionalni vojnici imaju kratak rok službe pa onda mnogi već s 30-ak godina završavaju svoju vojnu karijeru.
Takvima SAD plaća školarinu za studiranje na community koledžima, kako bi ih osposobili za neku novu struku, unutar koje će potom moći djelovati više desetljeća.
View this post on Instagram
#zoo #santafe #aligators #santafeteachingzoo #santafecommunitycollege ???
Santa Fe community college ima čak i svoj zoološki vrt, u kojem se obučavaju budući timaritelji životinja
Nakon community koledža otvorene su opcije prebacivanja na sveučilišne studije
Kako smo već naveli community koledži su više škole odnosno stručni (uglavnom) dvogodišnji studiji. Na njima ne možete steći prvostupničku diplomu, ali uglavnom postoje uhodani putevi za prebacivanje na sveučilišne studije. S jedne strane sa završene dvije godine community koledža stječete vještine i zvanje s kojime odmah možete na tržište rada, a s druge strane možete se prebaciti na sveučilišni studij te tamo steći prvostupničku ili master diplomu.
Ne postoji jedinstven obrazac po kojemu se prebacujete s community koledža na sveučilišta, nego opet ovisi o propisima untar pojedine savezne zemlje ili o sporazumima između tih institucija. Tako ponegdje postoje ugovorne obveze između community koledža i sveučilišta, koje garantiraju studentima mogućnost prebacivanja. Drugdje pak nakon završetka preddiplomskog studija na community koledžu, morate za upis na master program na sveučilištu položiti određenu razliku predmeta ili polagati svojevrsni prijemni ispit.
Kada je riječ o studiranju na obje vrste institucija valja napomenuti da se kombiniranjem mogu postići znatne novčane uštede pa onda pojedini studenti upravo iz tog razloga biraju community koledže u prve dvije godine studija, a zatim se u naredne dvije godine preddiplomskog studija prebacuju na sveučilišni studij.
Naime, kako smo spomenuli troškovi godine studija na sveučilištima su trostruko veći nego na community koledžima pa tako onda u dvije godine studija na community koledžu, umjesto na sveučilišnom studiju, možete uštedjeti i 80-ak tisuća dolara.
Štoviše, katkada sama sveučilišta pojedinim svojim kandidatima, savjetuju takvu kombinaciju studiranja, između ostaloga i jer su prijemni ispiti lakši odnosno traži se niža razina poznavanja engleskog jezika i matematike, nego li na sveučilišnim studijima. Uz to, za razliku od sveučilišnih studija, community koledži uglavnom nude i pretprograme za poboljšanje znanja engleskog jezika (English as a second language), ali i za matematičkih vještina, što je iznimno važno za strane studente, koji nisu spremni za akademsku razinu nastave.
