Razgovarali smo sa znanstvenicima koji istražuju utjecaj seksualiziranih sadržaja na mlade: Oni rade zaista veliku stvar

Razvojem novih znanja i tehnologija otvorili su nam se različiti i ranije nezamislivi prozori u svijet. Unazad nekoliko godina virtualni se svijet proširio i produbio u različitim smjerovima, a većina ljudi gotovo je konstantno online. Razvoj i unaprjeđenje novih tehnologija događa se brzo, a sami utjecaj i posljedice često su nam nepoznati. Suvremena istraživanja u društvenim znanostima, koja za cilj imaju prepoznati i opisati utjecaje novih tehnologija na društvo, pomažu nam razumjeti i osmisliti rješenja za njih.

Kristian Jones: “Brainwashed”, 2016

Jedno od takvih suvremenih istraživanja upravo se odvija u Hrvatskoj, na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Aleksandra Štulhofera. Projekt pod nazivom PROBIOPS okuplja 12 znanstvenika i jednako toliko vanjskih suradnika koji mahom dolaze s različitih inozemnih sveučilišta. Razgovarali smo s dvoje znanstvenika koji rade na ovom projektu, Goranom Koletićem, doktorandom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i s Taylorom Kohutom, postdoktorandom s Western Universityja u Kanadi.

Problem koji je nastao razvojem novih tehnologija, a koji je u središtu ovog istraživačkog projekta jest izloženost adolescenata seksualiziranim medijskim sadržajima koji su im dostupni putem novih digitalnih tehnologija. Seksualizacija medijskih sadržaja označava fenomen u kojem se putem različitih vizualnih prikaza nameće komercijalizirana i razvojno neprimjerena verzija seksualnosti mladima. To znači da sadržaji kojima su mladi izloženi često imaju velikog utjecaja na njihovu percepciju vlastitog fizičkog izgleda i onoga kako bi se trebali ponašati, na način da izmjenjuju njihove vrijednosti, očekivanja ili ideale. Prijašnja istraživanja pokazuju da učestala konzumacija seksualiziranih medijskih sadržaja može djelovati na razvoj negativne slike o sebi i vlastitom tijelu, smanjeno samopoštovanje, objektifikaciju djevojaka i žena, zanemarivanje emocionalnog povezivanja te rizična ponašanja.

Svrha istraživanja razumjeti adolescente korisnike seksualiziranih sadržaja

Znanstvenici s kojima smo razgovarali otkrili su nam kako je glavna svrha ovog istraživačkog projekta  razumjeti adolescente korisnike seksualiziranih sadržaja, među kojima je i pornografija, otkriti faktore koji bi mogli pokazati tko može biti posebno ranjiv na učinke takvih sadržaja, odnosno na koga bi gledanje pornografije i sličnih sadržaja moglo imati značajnog utjecaja. Žele analizirati utjecaj seksualiziranih sadržaja na socijalizaciju mladih ljudi, njihovo reproduktivno i seksualno, ali i psihičko zdravlje. Također, ovaj projekt omogućuje istraživanje različitih individualnih obilježja i razvojnih iskustava, poput crta ličnosti, roditeljske angažiranosti i podrške, te obilježja vršnjačke skupine.

Kako bi prikupili podatke koji omogućuju takve složene analize, odlučili su se za longitudinalno istraživanje na velikom uzorku, u dva velika hrvatska grada. Podaci su se prikupljali u Zagrebu putem online upitnika kroz tri godine u pet vremenskih točaka, a na samom kraju istraživanja uzorak je činilo oko 700 učenika (oni koji su bili ispitivani u svih pet točaka istraživanja). Malo drugačiji uzorak je bio u Rijeci, gdje su ispitanici također bili srednjoškolci, ali koji su upitnik ispunjavali metodom papir/olovka u šest vremenskih točaka. Na kraju istraživanja ovaj uzorak je činilo oko 950 učenika.

Do sad provedena istraživanja ovakvog tipa nisu imala ovoliki broj vremenskih točaka u kojima su sudionici ispitivani, čime se ovo istraživanje ističe od ostalih. Doktorand Koletić ustvrdio je kako navedena dva uzorka u dva grada daju dodatnu posebnost ovom istraživanju budući da omogućavaju provjeru nalaza. Ako se određene veze potvrde i u jednom i drugom uzorku, to omogućuje sigurnije zaključivanje o stvarnosti. Dakako, uvijek ostaje dilema o tome u kojoj su mjeri zaključci o ponašanjima hrvatskih adolescenata relevantni za njihove vršnjake u drugim zemljama.

Jedinstveno istraživanje u svijetu

Još jedna posebnost ovog istraživanja jest biološka komponenta, uz onu sociološku i psihološku. Tijekom istraživanja autori su prikupili biološke uzorke od ispitanika kako bi ustvrdili razinu testosterona, hormona koji je povezan sa seksualnim ponašanjem. Time su sada u mogućnosti provjeriti u kojoj mjeri biološki čimbenici, ako uopće, utječu na odnos između konzumacije seksualiziranih medijskih sadržaja i specifičnih ponašanja ili stavova. Ovakav interdisciplinarni pristup njihovo je istraživanje učinilo jedinstvenim, jer niti jedno slično prijašnje istraživanje nije izlazilo iz okvira društvenih znanosti.

Zanimalo nas je koliko je istraživanja ovakve tematike bilo provedeno prije.

„Ovo je 10. istraživanje ovakvog tipa, i možda se čini kako je 10 istraživanja prilično puno. Ali ako usporedimo to s ostalim istraživanjima od javnog interesa, kao što je, primjerice, istraživanje karcinoma, 10 je zaista malen broj“ – rekao nam je postdoktorand Kohut.

Naglasili su kako je iznimno bitno što se ovaj projekt provodi baš u Hrvatskoj, budući da su ranija istraživanja uglavnom bila provedena u nešto liberalnijim, odnosno seksualno permisivnijim, državama poput Nizozemske, Belgije ili SAD-a, gdje je, primjerice, razina spolne i rodne ravnopravnosti izraženija nego u Hrvatskoj. Osim što će omogućiti nove spoznaje o korištenju seksualiziranih medija u adolescenciji, ovo je istraživanje i potencijalno važno za pozicioniranje hrvatskih društvenih znanosti u svijetu.

Kome će rezultati biti korisni?

Rezultati ovog istraživanja mogu biti posebno korisni svim profesionalcima koji se bave adolescentima, kako u obrazovanju, tako i u javnom zdravstvu. Isto tako, rezultati mogu biti korisni i za sve koji se želi informirati o potencijalnim rizicima konzumacije novih medija, adolescente ali i njihove roditelje koji žele bolje razumjeti svoju djecu i virtualni svijet u kojem provode nezanemariv dio vremena. Rezultati će, također, biti korisni i za tvorce i provoditelje javnih politika.

Praćenje sudionika kroz vrijeme, osobito kada je riječ o društveno osjetljivoj tematici te maloljetnim sudionicima, podrazumijeva specifične izazove. Od organizacijskih i financijskih do etičkih.  Prije provođenja istraživanja, projekt je prošao procjenu Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pribavilo dopuštenje Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta te pozitivno mišljenje Pravobraniteljice za djecu.

Prikupljanje podataka završeno je u svibnju ove godine, a do sad je objavljeno 9 znanstvenih radova, poglavito u međunarodnim znanstvenim časopisima. Trenutno je još 6 radova u procesu recenzije, 12 u izradi te 3 u pripremi.

Ovaj zanimljiv projekt čini se važnim iz nekoliko razloga. Zbog činjenice da se digitalne tehnologije gotovo svakodnevno razvijaju i preuzimaju nove oblike važno je znanstveno istražiti i upoznati se s mogućim utjecajem na korisnike. Od ovog istraživanja očekujemo neke odgovore na pitanja koja su do sada ostala u najvećoj mjeri neodgovorena. Tu osobito važnim smatramo činjenicu kako istraživački tim kreće od pretpostavke da mogući utjecaji, a osobito oni negativni, nisu jednaki u svakom pojedinačnom slučaju. Neki su mladi ljudi ranjiviji, a neki otporniji. To u velikoj mjeri ovisi o kombinaciji njihovih individualnih karakteristika, obiteljske situacije i roditeljskog stila, te ponašanja vršnjaka s kojima provode najviše vremena. Jedna od ključnih razlika u odnosu na prijašnja međunarodna istraživanja jest uključivanje biološke komponente. Činjenica je, također, kako je ovo prvo istraživanje ovakve vrste u Hrvatskoj. Istraživanje je već privuklo priličnu pozornost istraživača iz područja društvenih znanosti, o čemu svjedoči suradnja na projektu znanstvenika sa sveučilišta u Njemačkoj, Belgiji, SAD, Kanadi, Danskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Nadamo se da će rezultati ovog istraživanja pomoći u donošenju mjera i programa (poput medijske pismenosti) koji će mladim ljudima pomoći u snalaženju u virtualnom svijetu te onome što iz njega unose u stvarni svijet. U budućnosti, o nekim ćete rezultatima projekta PROBIOPS moći čitati i na ovom portalu.