Istraživanje s više od 3.000 učenika: Ne potiče se dovoljno mogućnost iskazivanja naših mišljenja

Sudjelovanje djece u školama i mogućnost iskazivanja mišljenja o temama koje ih se tiču važna je i potrebna, no ne potiče se dovoljno – jedan je od glavnih zaključaka istraživanja Ureda pravobraniteljice provedenog u 41 hrvatskoj osnovnoj i srednjoj školi. Povodom Međunarodnog dana dječjih prava 20. studenog, kao i 15. obljetnice zaštite dječjih prava u Hrvatskoj, na konferenciji pravobraniteljice za djecu predstavljeni su njegovi rezultati. Uz to, otvaranjem likovne izložbe učeničkih radova istaknula se važnost promicanja dječjih prava na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Pravobraniteljica Pirnat Dragičević s voditeljicom istraživanja dr. sc. Jeđud Borić / foto: Iva Habek

Nakon što je krajem rujna, ususret Dječjem tjednu, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević održala konferenciju za novinare o kojoj smo pisali, ovaj put je to učinila povodom obilježavanja 15 godina postojanja institucije Pravobranitelja za djecu Republike Hrvatske. Specijalizirana je to ustanova i nadzorno tijelo koje štiti i promiče dječja prava te surađujući s njima, osluškuje njihove interese.

Povod više ovom okupljanju bio je Međunarodni dan djeteta koji se obilježava na dan kad je 1959. Generalna skupština UN-a usvojila Deklaraciju, a potom 1969. Konvenciju o pravima djeteta. Njom su se 194 države potpisnice, između ostalog, obvezale svoj djeci omogućiti jednaka prava: nenasilan odgoj, zdravlje, obrazovanje, ali i sudjelovanje i participaciju u odlučivanju o njima relevantnim temama.

Djeca aktivna u izvannastavnim aktivnostima, ali neaktivna u procesu donošenja odluka

Upravo se to, pokazalo je istraživanje Participacija djece u sustavu odgoja i obrazovanja Ureda pravobraniteljice i tima znanstvenica sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog i Filozofskog fakulteta, ne cijeni dovoljno. Riječ je o istraživanju provedenom od rujna prošle do lipnja ove godine na uzorku od više od 3.000 učenika u 21 osnovnoj i 20 srednjih škola, kojim se željelo utvrditi kako učenici i odrasli doživljavaju participaciju u školi, kao i koji su oblici i razine participacije djece u školi.

– Djeca su nam ovim istraživanjem jasno ukazala na njihovu jedinstvenu perspektivu; jako im je važno da ih pitamo za mišljenje i saslušamo ih jer odrasli ponekad i zaborave da su bili djeca pa se tog prisjećaju optimistično, kao da nisu bili zaigrani poput djece danas. Participacija je i vrijednost i dužnost, govori voditeljica istraživanja dr. sc. Ivana Jeduđ Borić.

Dodaje da djeca u školama mogu aktivno sudjelovati u izvannastavnim aktivnostima; škole obiluju manifestacijama, akcijama, različitim aktivnostima, a učenici su za njih motivirani i zainteresirani.

Ipak, kad se radi o uključivanju djece u odlučivanje o onom što ih se dotiče, jednom od prava Konvencije, stanje je drugačije. Djeca su, pokazuje istraživanje, prepoznala da nemaju mogućnosti utjecaja na neke odluke, nemaju povratnu informaciju u školi kad da to uopće pokušaju te tako postaju demotivirana za sudjelovanje vlastitim prijedlozima i inicijativama.

Bogatstvom sadržajima u školi, nastavlja Jeđud Borić, možemo biti zadovoljni, no s razinom istinske participacije djece ne smijemo biti zadovoljni, posebice ako školu smatramo mjestom učenja o aktivnom građanstvu i kulturi života.

– Učenici su izražavali veliku sumnju u to da će činjenica da iskazuju svoje mišljenje nešto promijeniti, ističe Jeđud Borić.

Kao jedan od oblika sudjelovanje djece u školama ističe se Vijeće učenika, čija bi uloga trebala biti aktivno zastupanje mišljenja učenika. No, istraživanje pokazuje da Vijeće predstavlja tek formalno tijelo. Učenici i nastavnici su u maloj mjeri upoznati s njegovim djelovanjem i svrhom, a glas predstavnika se dovoljno ne čuje te se njegov rad ne mentorira i podupire na odgovarajući način.

Nije isto gdje žive i idu u školu: U brojnima manjka osnovnih uvjeta

Još je nešto veliki problem na kojeg je istraživanje ukazalo – nejednak je status škola u ruralnim krajevima i onih u gradovima. Tako djeca u manjim sredinama, naglašavaju, nemaju iste uvjete za odrastanje kao ona u većim gradovima. Uz to, nije rijedak slučaj u nekim školama i dalje manjka osnovnih uvjeta: papira, tople vode i toplog obroka.

Stvaranjem dobrih odnosa između nastavnika i učenika te smanjenjem opterećenosti školaraca nastavnim sadržajem, moglo bi ih se više poticati na participaciju u obliku inicijativa, prijedloga te vlastitih projekata.

-Ovo istraživanje je, rekla bih, najava jednog novog početka jer će iz njega proizaći novi prijedlozi za izgradnju takvog odgojno-obrazovnog sustava u kojem će djeca u punom značenju postići pravo na sudjelovanje. Imamo još puno posla da bismo položaj djece u našem društvu osnažili, poručuje pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.

Poznajem i poštujem dječja prava: Djeca moraju i žele sudjelovati u odgojno-obrazovnom sustavu

Ipak, kako ne bi zanemarili primjere pozitivnog sudjelovanja djece u školama, Ured pravobraniteljice je u veljači ove godine pokrenuo akciju prikupljanja tih primjera. Na poziv se odazvalo 70 škola, a ističu se škole u kojoj su se učenici izborili za nabavku novih hodničkih klupa i sofa, vršnjačka solidarnost u humanitarnim akcijama, ali i učenička inicijativa petminutnog produljenja odmora. O upravo smo tom primjeru inicijative srednjoškolca koji je mnoge nagnuo na isto, izvještavali krajem 2016.

Osim provedenog istraživanja, značajan projekt Ureda pravobraniteljice je suradnja s učenicima  četiriju srednjih umjetničkih škola pod nazivom Poznajem i poštujem dječja prava.  U razdoblju od 2014. do 2018. učenici su mogli, uz potporu nastavnika i Ureda, upoznati sadržaj Konvenciju, oslikati neki njen dio te ju tako umjetnički interpretirati svojim vršnjacima.

Foto: Iva Habek

– Davali su svoju interpretaciju zašto je važno pravo na ljubav, život s oba roditelja, što za njih znači pravo na prijateljstvo… Inspirirani Konvencijom, njen su pravni jezik, djeci često nerazumljiv, prenijeli jednostavnim vizualnim jezikom i pretvorili ju u umjetnost, kaže nam muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju u Zagrebu dr. sc. Zvjezdana Antoš

Najprimjereniji radovi bili su objedinjeni u četirima kalendara istog naslova, a njegove su izradbe uključivale aktivan angažman učenika, kao i Mreže mladih savjetnika.

Svečano otvaranje izložbe Poznajem i poštujem dječja prava – razmišljam, govorim, sudjelujem, koja donosi kreativnu priču o Konvenciji, održalo se 20. studenog u Etnografskom muzeju, a ondje se može pogledati sve do 14. prosinca 2018.