Dobro je što klinci prije 18. ne mogu glasovati na izborima jer njihova odluka prije te dobi ne bi zapravo bila do kraja svjesna kaže Ivica Kostović, naš najpoznatiji stručnjak za mozak, prenosi Jutarnji List.
U svim svjesnim odlukama sudjeluju emocionalni, kognitivni i egzekutivni dio mozga. Bez spoja tih djelova mozga, kaže direktor Instituta za istraživanje mozga, nema ni svjesnog odlučivanja. Kostović govori o tome kako ne odlučujemo bez mozga kako nam se to nekad čini. Dapače, mi procesuiramo mnogo toga prije bilo kakve odluke, ponekad svjesno, ponekad ne.
Interesantna je činjenica da veliku ulogu u odlučivanju imaju godine, a poznato je da se osoba politički profilira do 25. godine. Prema tome, postoje i određene razlike u izgledu mozga starijih, adolescenata i djece, kako objašnjava Kostović. Na temelju toga postavlja se pitanje – kada čovjek počinje odlučivati?
Osnovna struktura mozga, dakle neurona, pa i minimalni broj sinapsa – veza, postoji već kod djeteta u maternici, međutim oni nisu funkcionalno razvijeni u mrežu, prema tome – svjesnih odluka već tada ne može ni biti.
Prošle su godine naši znanstvenici s Instituta za mozak objavili znanstveni rad u kojem su se bavili tzv odrastanjem mozga. Time su prvi put dokazali da se kod djece smanjuje broj sinapsi tijekom godina i da se iza toga zapravo kriju promjene u strukturi neuralne mreže velikog mozga. Cijeli proces traje do trećeg desetljeća života.
Osim toga, Kostović ukazuje i na socijalizaciju čovjeka – kulturu, religiju, odgoj i sl.
Različiti smo, različito procesuiramo stvari i mnogo toga ovisi o okruženju u kojem rastemo i biološkim promjenama kojima smo izloženi. Zato je, uz genetiku, bitan i odgoj, vrtić, škola, društvo, kultura, religija. Imamo malo vremena za utjecaj na djecu. Ništa ne možemo promijeniti nakon 18. godine. Netko tko je kao dijete mučio životinje a nitko mu nije ukazivao na štetnost takva ponašanja vjerojatno će kao odrastao čovjek biti sadist, izjavio je Kostović.
